Predsjednica Odbora za poljoprivredu Petir sudjelovala na konferenciji o mediteranskoj poljoprivredi | Marijana Petir

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir sudjelovala je, videkonferencijskim putem, na Konferenciji o mediteranskoj poljoprivredi „Dalmatinka“, u organizaciji Apriori World i Sveučilišta u Zadru.

„Puno je potencijala Mediteranske poljoprivrede, blagoslovljeni smo dobrim geografskim položajem, klimatskim i agroekološkim uvjetima za proizvodnju mediteranskih kultura, dobrom prometnom povezanošću, kao i blizinom najvećeg potencijalnog potrošača proizvoda mediteranske poljoprivrede – turizmom“, uvodno je istaknula Marijana Petir.

Ona je rekla da se bez obzira na dobre polazne osnove, čini kako još uvijek nismo u dovoljnoj mjeri povezali proizvode mediteranske poljoprivrede s glavnim potrošačkim nišama i na tome je u budućnosti potrebno raditi. Kao glavne uzroke ovakovog stanja istaknula je neriješene imovinsko-pravne odnose, dodatno naglašene i usitnjenošću parcela na kojima se uzgajaju mediteranske kulture, a čije okrupnjavanje je preduvjet za snažniji iskorak prema ozbiljnijoj proizvodnji. Petir je podsjetila kako bez poljoprivrednog zemljišta nema proizvodnje hrane, a pojedinačni uspješni primjeri poljoprivrednika, koji okrupnjavanjem zemljišta, ulaganjem u svoju proizvodnju i diversifikacijom aktivnosti na svojim gospodarstvima stvaraju dodanu vrijednost, potvrđuju da su promjene itekako moguće.

„Ove svijetle primjere potrebno je pretvoriti u sustavne pomake i zajamčiti održivost ruralnih zajednica na otocima, jadranskom zaleđu i priobalju“ ,  rekla je Petir i naglasila kako je to moguće samo kontinuiranim  i zajedničkim aktivnostima, u kojima i znanstvena zajednica mora dati svoj doprinos, kako bi se lakše nosili s problemima s kojima se zbog promjene klime, pojave bolesti i štetnika, ali i štetama koje čini divljač, susreće proizvodnja mediteranskih kultura. Uz znanstvenu zajednicu svoj doprinos trebaju dati i stručnjaci, proizvođači, lokalna zajednica i nadležna državna tijela.

Ona je podsjetila kako zbog prosječne starosti nositelja poljoprivrednih gospodarstava treba ustrajati na sustavnoj edukaciji i informiranju svih uključenih u proizvodne procese, kapacitirati savjetodavnu službu, te osim državnih, financirati i privatne savjetodavce u poljoprivredi. Naglasila je kako poljoprivrednici trebaju prepoznati važnost međusobnog udruživanja, zajedničkog nastupa na tržištu, marketinga i promocije svojih proizvoda, čemu mogu pridonijeti i zaštićene oznake izvornosti, ali i rad lokalnih akcijskih grupa.

Naglasila je kako poticanjem diversifikacije aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima, standardizacijom kvalitete proizvoda, brendiranjem, marketingom i promocijom, moramo osigurati da proizvodi mediteranske poljoprivrede u konačnici nađu svoje mjesto na tržištu.  Petir je podsjetila kako su nedovoljna količina proizvoda koja ne može zadovoljiti potrebe turističkog i ugostiteljskog sektora, slaba udruženost poljoprivrednih proizvođača, nedostatak preradbenih i skladišnih kapaciteta, ograničenja u prometnoj povezanosti i potreba fleksibilizacije postojećih pravila distribucije prehrambenih proizvoda istaknute kao glavna ograničenja za snažnije povezivanje poljoprivrede i turizma, na sjednici koju je Odbor za poljoprivredu o ovoj temi održao. Upozorila je i na mali udio lokalno proizvedenih proizvoda u ponudi srednje i visoko rangiranih lanaca hotela u Republici Hrvatskoj, zbog čega je Odbor za poljoprivredu uputio apel nadležnim državnim tijelima da razmotre sustave nagrađivanja onih ugostitelja i hotelijera koji nude isključivo hrvatske proizvode, kroz dodatnu zvjezdicu, suncokret, porezne olakšice ili neke druge oblike potpore.

Osvrnula se Petir i na stalni i kritični nedostatak radne snage na ruralnim područjima i rekla kako su poslovi u poljoprivredi podcijenjeni i niže plaćeni, što je jedan od razloga zbog kojih se naša ruralna područja prazne, a što se osjeti i u jadranskom zaleđu. Upozorila je da ljudi na selu nemaju osnovnu društvenu, komunalnu i socijalnu infrastrukturu potrebnu za dostojanstven život te da je čak 778 milijuna eura velik investicijski jaz za potpunu i brzu širokopojasnu pokrivenost ruralnih područja Internetom.

Petir smatra da mediteransku poljoprivredu treba usmjeravati prema kratkim lancima opskrbe hranom, koji, posebno zbog blizine turističkog tržišta, mogu višestruko pridonijeti zelenim ciljevima.

Podsjetila je na hrvatske proizvode zaštićene na EU razini i rekla kako okus naše hrane nikog ne ostavlja ravnodušnim. „Zato više pažnje trebamo posvećivati njenoj promociji, posebice kada je riječ o  mediteranskoj prehrani koja je upisana na UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne baštine“, rekla je Petir i dodala kako se ona očituje u Hrvatskoj u društvenoj, duhovnoj i materijalnoj sferi svakodnevnog života, te u običajima životnog i godišnjeg ciklusa. „Mediteranska prehrana temelj je identiteta ljudi koji žive na tom prostoru, te je tekovina raznih kultura i utjecaja, koje se kontinuirano prenose s koljena na koljeno. Dakle, to je više od hrane. To je način života.“, zaključila je Petir.