Rebalansom proračuna osigurana dodatna sredstva za stočarstvo | Marijana Petir

Hrvatski sabor raspravljao je o rebalansu državnog proračuna 3.studenog 2021. godine. Rebalansom se ukupni prihodi proračuna povećavaju se za 3,3 milijarde kuna, na 153,6 milijardi kuna, a rashodi za 6 milijardi na 173,3 milijardi kuna. Očekuje se da će državni proračun bilježiti manjak od 19,7 milijardi kuna ili 4,7 posto BDP-a, dok će manjak opće države biti 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto BDP-a. Procjene rasta BDP-a s prvotnih 5,2% penju se na 9%.

Proračun Ministarstva poljoprivrede povećava se rebalansom s predviđenih 7,9 milijardi kuna za 221 milijun kuna, od čega će 100 milijuna kuna biti usmjereno prema sektorima govedarstva i svinjogojstva koji su zbog porasta cijena inputa i stanja na tržištu u doista teškoj situaciji.

Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu, rekla je da unatoč tom povećanju stočari smatraju da ta sredstva neće biti dostatna kako bi poslovali s pozitivnom nulom, stoga je dobro da su Hrvatska i Mađarska uz potporu još 13 država članica zatražile dodatna sredstva iz EU proračuna za pomoć stočarskom sektoru.

„Uz ovu mjeru, dodala bih nužnost osiguravanja kapaciteta za skladištenje žita i izgradnju silosa, a u skladu s najavom koju je Ministarstvo poljoprivrede dalo da će takve projekte sufinancirati, posebice onim poljoprivrednicima koji povezuju ratarsku i stočarsku djelatnost. To je važno jer se suočavamo s vrtoglavim rastom cijena stočne hrane, a što posljedično ima utjecaj i na cijene hrane na policama trgovina za naše građane“, rekla je Petir.

Ona je istaknula kako smatra nužnim razmotriti da se u budućnosti intervenira i kroz robne rezerve kako se ne bi više događalo da žito i kukuruz izvozimo, pa ga potom uvozimo po 30% većim cijenama, već da strateški planiramo i osiguravamo hranu sada kada je imamo za vremena kada je nećemo imati ili će nam biti preskupa.

I dok se sredstva za gotovo 57 milijuna kuna povećavaju za veterinarstvo i sigurnost hrane, smanjuju se za 20 milijuna kuna za lovstvo, za smanjenje šteta od divljači i naknadu šteta.

Petir je podsjetila kako su na sjednicama Odbora za poljoprivredu više puta raspravljali o načinima sprečavanja šteta koju počini divljač na poljoprivrednim usjevima te su zadužili na tematskoj sjednici Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatski lovački savez da pronađu održivo rješenje za taj problem. „Smanjenje sredstava za više od 20 milijuna kuna dovodi me do zaključka da će i ove godine poljoprivrednici koji su ostali bez usjeva jer im je divljač sve pojela, sada ostati kratkih rukava, tj. i bez obeštećenja obzirom da lokalna lovačka društva tvrde da nemaju novaca, a Ministarstvo problem planira rješavati kroz policu osiguranja premda se na prethodna dva natječaja nije javilo niti jedno osiguravajuće društvo“, rekla je Petir i dodala da su šume državna imovina i divljač je državna imovina, a kao što poljoprivrednik brine da njegova stoka ne radi drugima štetu, tako i država tj.lovoovlaštenici moraju brinuti da divljač ne radi štetu poljoprivrednicima, no ako se to ipak dogodi, onda ih treba pravično obeštetiti.

U vremenu koje je itekako bila obilježeno covid krizom, čiji je ukupni trošak samo za državni proračun, u nepune dvije godine prešao 40 milijardi kuna, najveći dio troška odnosi se na mjere za očuvanje radnih mjesta, izravne i neizravne, a to su porezi, doprinosi i sve što je država „preuzimala na svoja leđa“ i to je prema mišljenju Petir bio ispravan potez jer smo tako sačuvali 700 000 radnih mjesta.

Petir je rekla da je u tim uvjetima bilo izazovno pronalaziti sredstva za sve potrebe i da cijeni to što se nije zaboravilo poljoprivrednike kroz razne mjere pomoći, no podsjetila je na prijedlog koji je dala da se za poljoprivrednike stradale u potresu osigura predfinanciranje iz državnog proračuna za obnovu njihovog poljoprivrednog zemljišta i gospodarstava, jer oni nemaju vlastitih sredstava za tu namjenu.

„120 milijuna kuna koja su za obnovu poljoprivrednih gospodarstava osigurana u mjerama ruralnog razvoja, ne mogu se povući dok se projekt ne realizira, a da bi se realizirao, potrebna su inicijalna sredstva. Netko tko je sve izgubio u potresu ta sredstva nema, a banke u Hrvatskoj neće podržati poljoprivrednike jer ih smatraju rizičnima. Zato unatoč razumijevanju koje imam prema stavu ministra o predfinanciranju zbog dosadašnjih loših iskustava, predlažem da se u ovoj situaciji takva mjera odobri“, zaključila je Petir.