Rebalansom proračuna planirano povećanje od 270 milijuna kuna za poljoprivredu - Marijana Petir

„Rebalans u ovom trenutku dovodi do deficita proračuna od osam posto BDP-a, odnosno gotovo 30 milijardi kuna. Između ostalog, tu je osam milijardi kuna plaćenog i ono što će se platiti po pitanju mjera pomoći gospodarstvu, 2,5 milijarde kuna se odnose na otpis poreza, no još puno veći iznos generira pad gospodarske aktivnosti, koji se reflektirao na pad prihoda“, rekla je u četvrtak, 05.11.2020. godine zastupnica u Hrvatskom saboru Marijana Petir raspravljajući o rebalansu državnog proračuna.

Za razliku od mjera pomoći gospodarstvu koje su u funkciju stavljene u ožujku i koje su se prije svega financirale iz domaćih izvora i ušteda na razini postojećih proračuna, trenutne mjere pomoći gospodarstvu prioritetno bi se trebale financirati iz europskih fondova.
Za slijedeću godinu ključan je plan oporavka, dokument koji će sadržavati reforme i ulaganja, a zaživjeti bi trebao do kraja slijedeće godine, dok će se u međuvremenu na raspolaganju biti određeni predujmovi iz europskih fondova.

Petir ističe da je najveći fokus rebalansa na gospodarstvu i očuvanju radnih mjesta te na sustavu zdravstva. „Premda smo zbog COVID – 19 i recesije svi izgubili, ipak možemo reći da je proračun u potpunosti stavljen u službu očuvanja zdravlja, ljudskih života i radnih mjesta u gospodarstvu i državnoj upravi. U svemu tome nisu zaboravljeni niti poljoprivrednici koji za nas proizvode hranu i stvarni su čuvari hrvatskog ruralnog prostora“, rekla je Petir.

Rebalansom proračuna planirano je povećanje od 270 milijuna kuna za Ministarstvo poljoprivrede a od navedenog povećanja, najveći dio odnosi se na nacionalni udio u sufinanciranju mjera iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske od 81 mil kn.
Rebalansom se osiguravaju i dodatna sredstva za druge državne potpore male vrijednosti, a osigurati će se i sredstva za zatvaranje trogodišnjeg programa Vlade Republike Hrvatske za potporu sektoru stočarstva, kao i potpuna isplata pomoći malim poljoprivrednicima za suočavanje s posljedicama krize prouzročene bolešću COVID-19. Petir je pozitivnim ocijenila i predloženo povećanje sredstava na stavkama promicanja poljoprivrede i ruralnog razvoja, Sheme „školski medni dan“, te Projekta Slavonija, Baranja i Srijem.
Dio planiranih sredstava za projekte smanjen je jer su neki projekti provedeni ili su u završnoj fazi. Nacionalna omotnica za vino iskorištena je u iznosu od 95%, a dio promidžbenih mjera je iz ove godine, zbog trenutne situacije s COVID krizom planiran u sljedećoj godini, što je rezultiralo smanjenjem sredstava. Smanjenje sredstava u Operativnom programu za ribarstvo rezultat je niza revizija i kontrola, a što je utjecalo na sporije trošenje sredstava od planiranog. Uz navedeno, ovaj Operativni program zadnji je akreditiran, a procjena je Ministarstva poljoprivrede kako će se sve planirane aktivnosti završiti početkom 2021. godine.
„Vezano uz poziciju Otpis dugova, prema mojim informacijama, Ministarstvo poljoprivrede dužno je u europski proračun vratiti 11 milijuna kuna za pogreške koje su napravljene u sustavu upravljanja i kontrole u razdoblju od 2012. – 2015. godine, stoga bi na temelju tog iskustva trebalo izvući poduku kako se u budućnosti ne smije raditi“, rekla je Petir.
Ona je istaknula kako će nam u slijedećem proračunskom razdoblju iz EU proračuna biti na raspolaganju 4,5 milijardi EUR-a, te da je zato važno osigurati učinkovitiju i pravedniju raspodjelu tih sredstva kako bi iz navedenih ulaganja dobili dodanu vrijednost.
Petir smatra da se jedan dio problema u poljoprivredi može riješiti i bez velikih ulaganja, uz bolju organizaciju, snažnijim udruživanjem proizvođača, povezivanjem primarne proizvodnje i prerade, snažnijim kontrolama u lancu opskrbe hranom kako bi se suzbile prijevare i nepoštena trgovačka praksa, inspekcijskim nadzorom onog što stiže iz uvoza i stavlja se na tržište.
„Poljoprivreda je izuzetno važna za opskrbu stanovništva hranom i više nitko ne dvoji da moramo uložiti maksimalne napore kako bi postigli samodostatnost u proizvodnji hrane u što većoj mjeri. Na taj način štitimo interese države, interese nas kao potrošača ali i interese poljoprivrednika jer im omogućavamo da mogu pristojno zaraditi, od toga pošteno živjeti i školovati svoju djecu“, zaključila je Petir