Rebalansom proračuna više novca poljoprivredi - Marijana Petir

Rebalansom državnog proračuna prihodi iznose 27,7 milijardi eura što je povećanje za 1,1 milijardu eura u odnosu na izvorni proračun, a rashodi se povećavaju za 1,2 milijarde eura, odnosno na 29,3 milijarde eura.

Rebalans se donosi isključivo iz tehničkog razloga, boljeg punjenja proračuna i povećanja rashoda.
Makroekonomsko okruženje u smislu zaposlenosti i gospodarskog rasta i javnih financija rezultat je paketa mjera Vlade Republike Hrvatske, socijalnih davanja, pomoći najugroženijima i osiguranju sredstava iz fondova EU.

Fiskalna politika se vodi odgovorno, ostvarujemo gospodarski rast i stvaramo prostor za djelovanje u kriznim situacijama.
U 2023. predviđa se realan rast BDP-a od 2,8 posto što je značajno više od inicijalnih projekcija, te nekoliko puta veći od prosječne stope rasta u EU i eurozoni.

Inflacija bi trebala u 2023. usporiti na 8 posto, s 10,8 posto u 2022. Očekuje se također i dalje povoljno stanje na tržištu rada kao i daljnje povećanje bruto plaća, za preko 14 posto u 2023. te za oko 9 posto u 2024.
Plaće su realno rasle i u ovoj godini i od 2016. do danas, preko 20 posto i to je doista značajno.
„Više puta sam pozivala na uspostavu snažnog političkog dijaloga s trgovačkim lancima kako bi se utjecalo na smanjivanje cijena i zaštitilo najugroženije, te je ta mjera u konačnici i dala rezultate, no osim stalnog bdijenja nad cijenama koje direktno utječu na potrošačku košaricu, potrebno je i dalje podizati standard građana i to je stalna zadaća“, rekla je Marijana Petir, prilikom rasprave o rebalansu proračuna u Hrvatskom saboru.

Pohvalila je veća izdvajanja za znanost i obrazovanje, posebno za besplatne udžbenike, besplatne obroke i prijevoz učenika, ulaganja u prometnu infrastrukturu te povećanje socijalnih naknada.

„Važnim smatram povećanje sredstava za poljoprivredu od 134 milijuna eura i to je sada u kontinuitetu prisutno čime je vidljivo razumijevanje da je poljoprivreda strateška gospodarska grana i da naše poljoprivrednike trebamo podržati ukoliko želimo da za nas i dalje proizvode hranu“, rekla je Petir.

Dodala je kako je naša poljoprivreda također izložena brojnim izazovima, na koje nemamo utjecaja.  Strašne elementarne nepogode koje su pogodile Središnju Hrvatsku i Slavoniju, a potom i pojava bolesti afričke svinjske kuge, okolnosti su koje su rezultirale povećanjem proračuna za poljoprivredu od dodatnih 37,9 milijuna eura koji će se izdvojiti za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda kao i za pomoć uzgajivačima svinja zbog pojave afričke svinjske kuge.

„To je važno kako bi naši svinjogojci što prije stali na svoje noge i revitalizirali svoja gospodarstva te se mogli i nadalje baviti proizvodnjom koja je je posebno u Slavoniji važna, a koja njima i njihovim obiteljima život znači“, rekla je Petir.

Ona je više puta isticala da se mora pronaći rješenje za zdrave svinje koje se nalaze na zaraženom području kako se zdrave svinje ne bi eutanaziralo već ih se uključilo u preradu i taj program daje rezultate jer je do sada 43 000 svinja u njega uključeno.

„Europska komisija odobrila je danas upravo taj Program potpore sektoru svinjogojstva za nadoknadu gubitka uslijed naređenih mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge, ukupne vrijednosti 10 milijuna eura“, pojasnila je Petir.

Kroz Program će se primarnim proizvođačima svinja kompenzirati nastali gubitak prihoda zbog umanjene tržišne vrijednosti svinja koje su isporučili u klaonice.

Potpora će se dodjeljivati za tovne svinje isporučene na klanje radi ekonomskog iskorištavanja, a prihvatljivi korisnici su mikro, mala i srednja poduzeća te velika poduzeća koja se bave svinjogojskom proizvodnjom.

Petir je rekla kako je za naše ruralne sredine važna i dodatna potpora Županijskim upravama za ceste koja se predviđa ovim rebalansom u iznosu od 14,9 milijuna eura je su potrebe na terenu ogromne i nemoguće ih je realizirati samo županijskim i općinskim proračunima.

„Ako želimo da ljudi ostanu živjeti na selu, ne mogu se voziti po kaldrmama, te je ulaganje u lokalne i županijske ceste izuzetno važno. Zato naš cilj mora biti da stanovnicima sela osiguramo adekvatnu komunalnu, društvenu i socijalnu infrastrukturu, kako bi imali sve uvjete za ostanak na selu – a dok oni žive na selu, čuva se hrvatski prostor, što je pitanje nacionalne sigurnosti, posebno u vremenima u kojima živimo i geopolitičkim okolnostima koje se brzo mijenjaju“, zaključila je Petir.