Rebalansom se povećava proračun za poljoprivredu | Marijana Petir

Hrvatski sabor u petak, 18.6.2021. glasuje o Konačnom prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu.

Ukupni prihodi prema ovom prijedlogu iznose 150,3 milijarde kuna, odnosno povećavaju se za 3 milijarde kuna u odnosu na prvotni plan za 2021. i to kao rezultat povećanja prihoda od pomoći za 1,4 milijarde kuna, od kojih se najveći dio odnosi na prihode iz EU fondova. Porezni prihodi i doprinosi se povećavaju za 750,9 milijuna kuna u odnosu na prvotni plan. Ukupni rashodi državnog proračuna povećavaju se za 9,4 milijarde kuna i planiraju se u iznosu od 167,4 milijarde kuna.

 

„Jasno je da je ovaj rebalans bio nužan obzirom na okolnosti u kojima se nalazimo ali i posljedice koje je izazvala covid kriza. Njime su povećane potpore za očuvanje radnih mjesta, osigurana su dodatna sredstva za zdravstvo te je povećano sufinanciranje EU projekata na lokalnoj i regionalnoj razini“, rekla je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, koja se je posebno osvrnula na proračun Ministarstva poljoprivrede koji je povećan i to u segmentu mjera ruralnog razvoja Zajedničke poljoprivredne politike za 839 milijuna kuna, a  napravljena je i preraspodjela na drugim stavkama ministarstva u skladu s aktualnim trenutkom i potrebama poljoprivrednika.

 

„Od početka izbijanja pandemije bolesti COVID-19, nizom hitnih interventnih mjera i aktivnosti, nastojalo se je doprinijeti normalizaciji stanja na tržištu poljoprivrednih proizvoda, a dodjelom potpora osigurala se je likvidnost hrvatskih poljoprivrednika i očuvanje radnih mjesta te na taj način ublažila posljedice prouzročene pandemijom.

U sklopu tih interventnih mjera osigurano je ukupno preko 1,23 milijardu  kuna, dok je isplaćeno preko 488 mil kuna za 11 tisuća korisnika“, rekla je Petir.

Gotovo milijardu kuna osigurano je za poljoprivredu u Nacionalnom mehanizmu za oporavak i otpornost (NPOO) koje trebamo iskoristiti do 2026. godine. U rebalansu je predviđeno 13 milijuna kuna  iz NPOO –  6,5 milijuna planirano  za digitalnu transformaciju poljoprivrede, 6 milijuna kuna za unapređenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju, a pola milijuna kuna za unapređenje sustav doniranja hrane.  Obzirom da je u NPOO osiguran novac  i za izgradnju 7 distributivnih centara za voće i povrće, Petir je pozvala ministarstvo da što prije planira ta sredstva u proračunu i krene s realizacijom navedenih projekata.

Pozitivnim je ocijenila povećanje sredstava za državne i deminimis potpore, ali i povećanje sredstava za veterinarstvo i sigurnost hrane kojima je više sredstava planirano za monitoring programe, zdravstvenu zaštitu životinja i bilja, kao i za održivu uporabu pesticida što je važno i zbog zelene tranzicije.

Proračunom su bila predviđena sredstva za dodjelu potpora male vrijednosti za sanaciju od potresa drvnom sektoru  na području Sisačko moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, a temeljem kojih je potpisano 11 ugovora i dodijeljeno 5,1 milijun kuna. Ukupno planirani iznos u rebalansu je smanjen  zbog problema s ishođenjem potrebne dokumentacije potencijalnih korisnika potpora.

„To upućuje na našu već dobro poznatu priču da administrativne zahtjeve prema korisnicima proračuna treba smanjivati i da trebamo biti fleksibilniji kako nam već osigurani novac ne bi ostao neiskorišten. Tu bih posebno skrenula pažnju i na trenutno raspisanu mjeru 5.2.1. za obnovu poljoprivrednog zemljišta  i proizvodnog potencijala za koju veliki problem predstavlja značajan obim dokumentacije koji se traži ali i predfinanciranje. Netko kome je gospodarstvo stradalo u potresu ili u elementarnoj nepogodi teško može imati dostatna sredstva za ulaganje i stoga apeliram na Ministarstvo financija i Ministarstvo poljoprivrede da pokušaju naći zajedničko rješenje za ovakve situacije“, rekla je Marijana Petir.

Slabije razvijena područja poput Banovine, Like, Gorskog kotara i Dalmatinske zagore dobila su svoje posebno mjesto u programu Vlade RH. Obzirom na potrese koji su pogodili Banovinu, Petir smatra da 2 milijarde kuna koliko je početno planirano za razvoj svih slabije razvijenih područja neće biti dovoljno, te da Banovinu treba izdvojiti u zaseban projekt, a program revitalizacije tog područja treba što hitnije usvojiti kako bi stanovništu omogućili da ostanu na svojoj rodnoj grudi.

Petir je pozdravila aktivnosti koje idu u smjeru brze i kvalitetne obnove stambenih i gospodarskih objekata kao i infrastrukture. Hrvatske vode u ovom rebalansu predvidjele su 110 milijuna kuna za infrastrukturu na Banovini. Ova ulaganja rezultirat će smanjenjem gubitaka vode u vodoopskrbnom sustavu, razvojem vodoopskrbnog sustava, provođenjem mjera sanacije nasipa i saniranjem šteta u vodno komunalnim djelatnostima, ali i povećanjem broja priključenih korisnika.