SABORSKI ODBOR ZA POLJOPRIVREDU RASPRAVLJAO O POMOĆI POLJOPRIVREDNIM GOSPODARSTVIMA POGOĐENIM POTRESOM - Marijana Petir

Na prijedlog predsjednice Marijane Petir, Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je u petak, 15.01.2021. godine tematsku sjednicu s temom „Štete, potrebe i provođenje mjera sanacije potresom pogođenih poljoprivrednih gospodarstava na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije“.

Uvodno je Marijana Petir podsjetila kako je na današnji dan prije 29 godina Republika Hrvatska međunarodno priznata, te se međunarodno politički afirmirala kao članica EU i NATO saveza i postala relevantan partner u brojnim globalnim i regionalnim organizacijama, inicijativama i procesima. No, posljedice rata u nekim dijelovima Republike Hrvatske i danas se osjete. „Primjer tome su pojedini dijelovi Sisačko-moslavačke županije, koji niti 25 godina od Domovinskog rata nisu doživjeli svoju revitalizaciju i svakodnevno se suočavaju s demografskim slomom, iseljavanjem cijelih obitelji i radno sposobnog stanovništva, socijalnom isključenošću, obrazovnom preprekama i nejednakošću, ali i prekomjernom eksploatacijom prirodnih resursa, prostornom stigmatizacijom i prometnom nepovezanošću“, rekla je Marijana Petir. Uz sve to, to je područje pogodio razoran potres koji je odnio ljudske živote prouzročio velike štete stanovnicima tih županija na njihovim domovima, a pogodio je i mnogobrojna poljoprivredna gospodarstva, te uzrokovao posredne i neposredne štete na gospodarskim objektima, poljoprivrednoj mehanizaciji, poljoprivrednom zemljištu i stočnom fondu na potresom pogođenim područjima. „Posljedice katastrofe, trenutne klimatske prilike i nastavak podrhtavanja tla ne idu u prilog stanovnicima i gospodarstvenicima na Banovini, pa je potrebno brzo djelovati kako bi svi oni čiji su domovi srušeni, dobili zamjenski smještaj, a sve što je srušeno, kako bi se na kvalitetan način obnovilo u razumnom roku“,  istaknula je Petir u uvodu.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković izvijestila je Odbor kako su djelatnici Ministarstva i HAPIH-a stupili u kontakt s 3113 poljoprivrednih gospodarstava na ugroženom području, te su ustanovljena oštećenja na: gospodarskim objektima kod 1336 poljoprivrednih gospodarstava, mehanizaciji i strojevima kod 184 poljoprivredna gospodarstva, na usjevima kod 54 poljoprivredna gospodarstava. Uspostavljen je sustav doniranja, osobito u dijelu koji se odnosi na doniranje hrane, svježe ribe i stočne hrane. Uspostavljena je suradnja s Hrvatskim šumama i Udruženjem drvno-prerađivačke industrije pri HGK u vidu donacija njihovih proizvoda u svim fazama obnove i opremanje objekata. Promptno je donesena odluka o odgodi obveza  plaćanja za dospjele obveze onim poduzetnicima koji se nalaze na pogođenim područjima. Osiguran je smještaj u lovačkim objektima za one koji žele koristiti takav smještaj. Ministarstvo je napravilo Nacrt programa pomoći malih vrijednosti za pogođene drvoprerađivače, koji je  upućen Udruženju na usuglašavanje. U uporabi je i aplikacija za prijavu šteta na poljoprivrednim gospodarstvima koja će služiti za što brže ispunjavanje zahtjeva za prijavu šteta.

Predsjednica LAG-a Una i načelnica Općine Majur, Klementina Karanović, koja je bila organizatorica znanstveno-stručnog skupa „Opstanak na Banovini“, zahvalivši zastupnici Petir na svoj pomoći koju pruža potresom stradalim područjima, rekla je da „područje Banovine treba hitnu društvenu i državnu intervenciju, pomoć i ciljano uložene napore kako bi se osigurao opstanak ove značajne hrvatske regije“. Rekla je da su poljoprivredni proizvođači, nakon potresa krenuli popravljati svoje štale, da blago i stočna hrana budu na sigurnom, a zatim svoje kuće. „Upravo tim redom i mi svi, lokalna samouprava i država trebamo pomoći ljudima da si sami pomognu“, rekla je Karanović. Upozorila je na važnost poboljšanja infrastrukture na potresom pogođenim područjima, potrebu subvencioniranja troškova električne energije,  komunalija, troškova registracije vozila i uvođenja poreznih olakšica. Kako bi se pomoglo poljoprivrednicima, Klementina Karanović smatra kako  je potrebno pristupiti prilagodbi zakonskog okvira te je predložila 10 mjera koje je potrebno napraviti za poboljšanje poljoprivredne proizvodnje, a sve su one vezane za kratke lance opskrbe, zelenu agendu i smanjenje utjecaja klimatskih promjena. Rekla je da se treba strateški usmjeriti prema onim poljoprivrednim gospodarstvima na području Banovine koji imaju tendenciju opstanka u narednih desetak godina. Marija Vučković odgovorila je da će se kroz mjere iz Programa ruralnog razvoja planirati sredstava za financiranje izgradnje klaonica i sortirnica na tom području, a u planu je i mogućnost dodatnog bodovanja za ugrožena područja te je pri tome posebnu pažnju potrebno usmjeriti prema kvaliteti projekata.

Na problem nedostupnosti stočne hrane za poljoprivrednike koji nisu u Upisniku poljoprivrednika ili sustavu naplate poreza na dodanu vrijednost, upozorio je predsjednik LAG-a Zrinska Gora – Turopolje, koji pokriva najveći broj općina i gradova stradalih u potresu, Božidar Antolec. Upozorio je i na štete koje je potres prouzročio na objektima za preradu voća i povrća, velike štete na podrumima i opremi koje su pretrpili vinari, osobito na području Lekenika i Petrinje. „Dosta šteta uzrokovalo je i podizanje mulja iz rijeke Kupe, pa na terenu postoji i potreba za opskrbom pitkom vodom“, upozorio je Antolec, istaknuvši kako će poljoprivrednicima biti potrebna pomoć u nabavci repromaterijala i plasiranja poljoprivrednih proizvoda na tržište. „Potrebno je razmišljati i o mogućem produljenju rokova za provedbu projekata iz mjera ruralnog razvoja, a poljoprivredne proizvođače potrebno je osloboditi plaćanja nekih poreznih obveza“, rekao je Antolec. Ministrica Vučković istaknula je kako je sredstava za pomoć vinarskom sektoru moguće osigurati kroz Mjeru 5 Programa ruralnog razvoja, a dodatno će se raditi na povezivanju savjetnika, LAG-ova i dionika sektora kako bi se osigurala potpora korisnicima sredstava za ruralni razvoj.

„Hrvatska poljoprivredna komora donirala je pet kontejnera poljoprivrednicima a u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede uspostavljen je sustav doniranja stočne hrane u koji su se uključili i članovi Komore“, istaknuo je predsjednik HPK, Mladen Jakopović, upozorivši kako je upravo zbog ovih kriznih situacija potrebno razmišljati o izmjeni zakonske regulative kojom je regulirano pitanje javne nabave, kako bi se skratile procedure i omogućio plasman naših poljoprivrednih proizvoda. Jakopović je rekao kako su im se javila dva velika trgovačka lanca koja potresom pogođenim poljoprivrednicima nude svoj police po pojednostavljenoj proceduri, a jedan od njih i mogućnost logistike.

U raspravi je Josip Đakić, pohvalio aktivnosti koje provodi Ministarstvo poljoprivrede i sve službe na terenu, pozvavši  na potporu drvoprerađivačkom sektoru na potresom pogođenom području, a sve  kako bi se očuvala proizvodnja i zadržalo stanovništvo. Ružica Vukovac upozorila je na problem s linijom upravljanja kriznom situacijom u odnosu na neadekvatne uvjete smještaja domaćih životinja  te je navela primjer u Donoj Bačugi, gdje je, kako tvrdi, akcija spašavanja  krava, trajala tri dana. To su demantirali ministrica poljoprivrede Marija Vučković i državni tajnik Tugomir Majdak, koji je član nacionalnog stožera i svaki je dan na terenu.

Marijana Petir je rekla da su zbog potresa životinje istraumatizirane i da će biti potrebno zanavljanje stada kako bi se nastavila poljoprivredna proizvodnja, pa je i uzgajivačima potrebno osigurati pomoć. „Pojavljuje se i problem s nakupcima i prekupcima koji po niskim cijenama pokušavaju otkupiti stoku poljoprivrednika koji su stradali u potresu“, rekla je Petir i dodala da problem otkupa poljoprivrednih proizvoda treba rješavati dugoročno i konkretno te osigurati uvjete za prodaju njihovih proizvoda lokalno u javnim ustanovama.

Ministrica Vučković je naglasila kako otkup stoke funkcionira, iako ima i pojedinačnih negativnih primjera, no problem je što veliki dio poljoprivrednih gospodarstava nije u Upisniku poljoprivrednika.  Ministrica je podržala prijedlog zastupnice Petir da veći dio lokalnih proizvoda završi u lokalnim vrtićima, školama, bolnicama. “Radimo na tome, međutim, u tom kraju treba povećati proizvodnju“, naglasila je Vučković.

„Obilazeći teren i razgovarajući s ljudima primijetila sam da oni ne žele napuštati svoje kuće jer se većina njih bavi uzgojem stoke o kojoj se moraju brinuti, zato sam stava da poljoprivrednicima važno osigurati kontejnere za njih i njihove obitelji i pomoći im u osiguranju uvjeta za držanje domaćih životinja dok se ne osmisli neko dugoročno rješenje“, istaknula je Petir. Ona je podsjetila da je potrebno pomoći i prerađivačima čiji objekti za preradu su stradali u potresu, te je nužno pronaći zamjenske objekte u koje bi mogli preseliti svoju proizvodnju kako bi nastavili proizvodnju i kako ne bi izgubili ugovore koje imaju. Tugomir Majdak je istaknuo da prema kriterijima koje je definirao Stožer, a s ciljem zadržavanja stanovnika na ovom području,  prednost kod ostvarivanja prava na korištenje kontejnera za stanovanje ostvarivat će vlasnici domaćih životinja.

Petir je upozorila i da je nužno  pojednostaviti procedure i smanjiti administrativne zahtjeve za korištenje sredstava iz Programa ruralnog razvoja za obnovu poljoprivrednih gospodarstava stradalih u potresu i raditi na programiranju financijskih instrumenata poput predfinanciranja bez bankovnih garancija kako bi poljoprivrednicima olakšali dostupnost sredstava za pokretanje obnove poljoprivrednih gospodarstava. „Moramo reagirati brzo i konkretno jer ako se farma zatvori, više se neće otvoriti a ovaj potres učinio je već izraženi problem depopulacije tih ruralnih sredina još većim“, istaknula je Petir i rekla da  živimo u 21. stoljeću kad dostupnost Interneta nije privilegija već civilizacijsko pravo, no u nekim selima nema niti interneta niti signala za mobitel pa je pozvala nadležne općinske i gradske službe da izvrše prijavu šteta za stanovnike i poljoprivrednike takvih sela. Marija Vučković rekla je da su u pripremi izmjene Mjere 5 Programa ruralnog razvoja, kao i pojednostavljenja koja će se poslati na odobrenje Europskoj komisiji u narednih desetak dana.

„Za Sisačko-moslavačku županiju do 13. siječnja 2021. godine kroz mjere iz Programa ruralnog razvoja republike Hrvatske osigurano je 1,82 milijarde kuna, od kojeg iznosa je ukupno isplaćen 851 milijun kuna“, rekla je Vučković. Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je raniju isplatu potpora za izravna plaćanja kako bi se poljoprivrednicima s ovog područja pomoglo u osiguranju sredstava za nabavku repromaterijala.

Sudionici sjednice usuglasili su se kako će Odbor za poljoprivredu nastaviti pratiti stanje na potresom pogođenim područjima i u tom smislu s ministricom poljoprivrede, u roku od tri mjeseca održati razmjenu stajališta o mjerama koje su provedene i koje će se provesti na poljoprivrednim gospodarstvima koja su stradala u potresu.