Saborski odbori za poljoprivredu i europske poslove raspravljali o budućnosti hrvatske poljoprivrede - Marijana Petir

Na zajedničkoj sjednici Odbora za poljoprivredu i Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora koja je danas održana u sklopu Dana EU fondova u Hrvatskome saboru, provedena je rasprava o nacionalnom strateškom planu u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i Operativnom programu za ribarstvo i akvakulturu RH za razdoblje 2021. – 2027.

Uvodno je predsjednik Odbora za europske poslove, Domagoj Hajduković istaknuo kako ovom sjednicom zaključujemo Dane EU fondova u Hrvatskom saboru i naglasio kako se Zajednička poljoprivredna politika kao tradicionalna politika Unije financira velikim dijelom proračuna EU te kako se RH tijekom pregovora o novom Višegodišnjem financijskom okviru zalagala za zadržavanje razine njenog financiranja.

Predsjednica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir istaknula je kako  je potrebno učiti iz grešaka i iskustava koje smo imali u prvom razdoblju programiranja i što bolje iskoristiti 5 milijardi eura koji RH stoje na raspolaganju za poljoprivredu i ruralni razvoj u slijedećem proračunskom razdoblju. Podsjetila je na 13 preporuka koje je Europska Komisija dala Hrvatskoj za izradu Strateškog plana u okviru ZPP. „S EU razine ide se prema fleksibilizaciji  i omogućavanju državama članicama da unutar zadanog okvira i 9 propisanih ciljeva kreiraju mjere koje su njihovim poljoprivrednicima i ruralnom prostoru najpotrebnije, stoga jednostavno rečeno – ono što ćemo posijati u ovom Strateškom planu, to ćemo kasnije i požnjeti u hrvatskoj poljoprivredi“, rekla je Petir. Ona se je osvrnula na probleme pretfinanciranja za pojedine mjere ruralnog razvoja, što utječe i na njihovu slabu iskoristivost, posebno kada je riječ o obnovi gospodarstava stradalih u potresu, te je skrenula pažnju na probleme prevelikog administrativnog opterećenja, neusklađenosti podzakonskih akata, duge postupke odobravanja potrebne dokumentacije i neujednačena tumačenja natječajnih uvjeta. „Puno je dobrih projekata planirano i realizirano do sada, no dok se i dalje planira financirati izgradnja biciklističkih staza u ruralnim sredinama kao nadstandard, a stanovnici sela voze se po prometnicima koje bi mogli živopisno nazvati „sama jama“, bojim se da prioritete još uvijek ne vidimo dobro“, upozorila je Petir. Ona je istaknula kako u postavljanju prioriteta moramo stanovnike sela pitati što im treba jer je to jedini način da oni ostanu živjeti na selu i da privučemo nekog iz grada da dođe živjeti na selo. Kod investicijskog ulaganja u poljoprivredu, trebamo poljoprivrednike pitati  što im treba i na koje su prepreke do sada nailazili kako bi to u novom proračunskom razdoblju izbjegli.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, Zdravko Tušek podsjetio kako je za trenutno financiranje Zajedničke poljoprivredno politike na raspolaganju u okviru I stupa 2,2 milijarde eura, a 102.500 poljoprivrednika do sada koristilo ove potpore. Za ruralni razvoj u okviru II stupa je od 2015. godine kroz 15 mjera do sada ugovoreno više od 17 milijardi kuna (97% ukupne alokacije), a isplaćeno 13,3 milijardi kuna (74% ukupne alokacije). Govoreći o reformi ZPP podsjetio je na prioritete vezane uz smanjenje administrativnog opterećenja, jasno planiranje i usmjerenost prema rezultatima i potrebama država članica, ali i ciljevima postavljenim u europskom Zelenom planu i ostalim relevantnim Strategijama. Kao podloga za izradu hrvatskog strateškog plana poslužit će Strategija razvoja RH poljoprivrede, te se temeljem istih provode i konzultacije kako bi se definirale razvojne potrebe i ciljevi daljnjeg razvoja hrvatske poljoprivrede. Ovi ciljevi vezani su na povećanje ruralne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, poboljšanje okolišne održivosti i poljoprivrednih praksi, pravičnost u dodjeli potpora, usklađenost sustava i svojstava agroekoloških zona. Načelno se u Strateškom planu ZPP RH 2023. – 2027. mogu predvidjeti intervencije vezane uz izravna plaćanja, sektorske programe i plaćanja za ruralni razvoj. Govoreći o provedbi Operativnog programa za ribarstvo i akvakulturu istaknuo je kako je unutar istoga do sada financirano više od 4500 projekata, od toga je 87% sredstava ugovoreno, a 43% sredstava isplaćeno i to najviše za ribolovne aktivnosti, akvakulturu i preradu. U novom programskom razdoblju za RH je osigurano 243 milijuna eura, provedene su konzultacije i trenutno se radi na Studiji utjecaja na okoliš, a odobrenje od strane Europske komisije očekuje se krajem godine.

Rasprava u kojoj su sudjelovali članovi i članice oba saborska odbora kao i predstavnici sektora, dostupna je na priloženoj poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=vpV-Hi9smhU