Stočarstvo i njegova uloga u obnovi Banovine | Marijana Petir

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir i načelnica Općine Majur Klementina Karanović sudjelovale su u ponedjeljak, 10. svibnja 2021. godine u Edukacijskom centru Sjeverovac u Sunji na stručnom skupu „Stočarstvo i njegova uloga u obnovi Banovine“ koji je nastavak stručnog skupa „Opstanak na Banovini 2020.-2030.“., u organizaciji Lokalne akcijske grupe Una, LEADER mreže Hrvatske i OPG-a Džakula.

Klementina Karanović, načelnica Općine Majur i predsjednica Lokalne akcijske grupe Una rekla je kako su kroz skup Opstanak na Banovini održan prošle jeseni dobili smjernice za bolje iskorištavanje razvojnih potencijala i održivog razvoja Banovine, a poljoprivreda je prepoznata kao jedna od najperspektivnih gospodarskih grana za razvoj tog kraja. “Glavna ideja je da se kroz ove stručne skupove nešto konkretno napravi, da se zajednički pokuša potaknuti ljude da žive ovdje te da se pruži pomoć onima koji ovdje rade, da nastave raditi i da se poljoprivredna proizvodnja i život stanovništva Banovine olakša“, rekla je Klementina Karanović. Ona je pojasnila da su organizatori na skupu okupili i zakonodavnu vlast, stručnjake, znanstvenike i poljoprivrednike, kako bi došli do zaključaka što se zajednički može napraviti za postizanje  lakše poljoprivredne proizvodnje i razvoja lokalnih poljoprivrednika jer su upravo oni prepoznati kao nosioci današnjeg i sutrašnjeg života na području Banovine.

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir zahvalila je Klementini Karanović i drugim entuzijastima koji su još prije razornog potresa pokrenuli raspravu o potrebi revitalizacije Banovine, no kako je rekla, razvoj tog ili bilo kojeg područja ne može ovisiti samo o entuzijazmu pojedinaca već mora biti u strateškim dokumentima države I praćen konkretnim jerama. Vlada RH je u svom programu rada predvidjela posebna ulaganja u slabo razvijena područja poput Banovine, Like, Gorskog kotara i Dalmatinske zagore od 2 milijarde kuna, no nakon razornog potresa, to neće biti dovoljno, stoga je Petir predložila da se Banovina izdvoji u poseban projekt, što je i prihvaćeno. Radna grupa je izradila program revitalizacije Banovine koji bi trebao uskoro biti usvojen, a kada je riječ o razvoju stočarstva, Petir kaže kako je izrada Strategije razvoja poljoprivrede u svojoj završnoj fazi i na temelju nje će se izraditi i Nacionalni strateški plan u okviru Zajedničke poljoprivredne politike u kojem će biti predviđene konkretne mjere za razvoj stočarstva kao i ostvarivanje samodostatnosti i veće konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. “Ako smo nekada bili samodostatni u proizvodnji mlieka i mesa, to znači da imamo potencijal, no tu neće biti dovoljan samo novac u iznosu od 5 milijardi eura osiguran za poljoprivredu za slijedećih 7 godina već je potrebno raditi na genetici i razvijati domaće stočarstvo, otkloniti administrativne prepreke, povezati proizvođače i otkupljivače, te osigurati tržište kroz kratke lance opskrbe hranom kako bi hrana stigla u što kraćem roku od polja do stola”. Petir je rekla da se predlaže kroz novi Zakon o poljoprivrednom zemljištvu stočarima dati prednost kod dodjele poljoprivrednog zemljišta jer je bez zemljišta gotovo nemoguće razvijati stočarstvo. Dodala je kako je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osiguran novac za uvođenje širokopojasnog interneta, digitalnu transformaciju poljoprivrede te komasaciju, a u tijeku je natječaj  za tip operacije 5.2.1. Obnova poljoprivrednog zemljišta  i proizvodnog potencijala u vrijednosti od 120 milijuna kuna na koji se mogu javiti poljoprivredna gospodarstva stradala u potresu.

Glavna tajnica LEADER mreže Hrvatske, Bojana Markotić Krstinić tijekom svog izlaganja o LEADER/CLLD-u u prijelaznom razdoblju, naglasila je kako su LAG-ovi u Republici Hrvatskoj pustili na teren veliki broj natječaja i pokazali da su vrlo uspješni. Samo za područje Sisačko-moslavačke županije, LAG-ovi su financirali projekte u iznosu od 43,3 milijuna kuna. Istaknula je kako se trenutno bore za upravljanje i svim drugim fondovima koje Republika Hrvatska ima na raspolaganju, a ne samo Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, te kako su u fazi izrada novih lokalnih razvojnih strategija.

Suorganizator i moderator stručnog skupa, te jedan od predavača bio je dr.vet.med. Rodoljub Džakula koji je tijekom svog izlaganja govorio o stočarstvu, posebice o sustavu krava-tele koji je idealan za Banovinu. Rekao je kako nije dovoljno promijeniti genetiku ukoliko se ne promijeni način proizvodnje. Uvoz treba zamijeniti domaćom proizvodnjom kako bi prestali gledati u leđa državama koje su nekada bile daleko iza nas kada je riječ o stočarskoj proizvodnji. Rekao je da poljoprivrednici trebaju i mogu proizvoditi kvalitetno, te da potrošačima ne smiju prodavati ono što sami ne bi jeli jer je to preduvjet stavaranja povjerenja.

 

Stručna predavanja održali su prof.dr.Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Višnja Krapljan, Anđelka Pejaković, i Andrea Ćosić iz Savjetodavne službe te pčelar Predrag Đurđević.