Tlo je osnovni resurs za proizvodnju hrane | Marijana Petir

U povodu međunarodnog Dana dezertifikacije i suše, predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir pozvala je na odgovorno ponašanje u raspolaganju i korištenju  tala. Upozorila je kako nedostatak prikladnog zakonodavstva Unije kojim bi se regulirala pitanja upravljanja tlom rezultiraju degradacijom tala i na nacionalnoj i na europskoj razini.

Problem je prepoznala i Europska komisija svjesna učinaka erozije i gubitka organskog ugljika u tlu kao i potencijalnih opasnosti dezertifikacije,  navodeći u Strategiji o bioraznolikosti kako će gubitak bioraznolikosti i kolaps ekosustava biti među najvećim opasnostima za čovječanstvo u sljedećih deset godina. Ovo predstavlja  i značajnu prijetnju  temeljima našega gospodarstva, a procjenjuje se kako posljedice degradacije zemljišta na godišnjoj razni iznose od 5,5 – 10,5 bilijuna eura u svijetu. Upravo se zbog navedenog, ali i ispunjavanja obveza vezanih uz neutralnost degradacije zemljišta na međunarodnoj i europskoj razini, Europska komisija odlučila na ažuriranje tematske strategije EU-a o zaštiti tla čije se donošenje očekuje u narednim mjesecima. Ovom bi se inicijativom, kao dijelom europske Strategije o bioraznolikosti do 2030. godine ažurirala važeća strategija o zaštiti tla s namjerom postizanja neutralnosti degradacije zemljišta i ciljevima usmjerenim prema zaštiti plodnosti tla, smanjenju erozije i zatvaranja tla, povećanja organske tvari u tlu, identificiranjem onečišćenih lokacija, obnovom degradiranih zemljišta i definiranjem pojma „dobrog ekološkog stanja“ vezanog uz tlo.

Tema ovogodišnjeg  Dana dezertifikacije i suše usmjerena je prema tranziciji  degradiranog u zdravo tlo, pa je to prilika da se podsjetimo svih dobrobiti koje nam tlo nosi od onih vezanih uz ekonomsku otpornost, stvaranje radnih mjesta, povećanje dohotka i povećanje sigurnosti opskrbe hranom, do oporavka bioraznolikosti i utjecaja na ograničavanje klimatskih promjena. Tlo, kao jedan od najsloženijih ekosustava nije samo stanište organizama koji u njemu žive i reguliraju ključne usluge ekosustava poput plodnosti tla i kruženja hranjivih tvari, već je to i najveće kopneno skladište ugljika  čijom sekvestracijom  se regulira utjecaj klimatskih promjena.

Kako su funkcije tla ovisne o ukupnoj bioraznolikosti, a tlo je izloženo degradaciji potaknutoj ljudskim aktivnostima poput lošeg upravljanja zemljištem, prenamjenom zemljišta, korištenjem okolišno neosjetljivih poljoprivrednih i šumarskih praksi, napuštanjem zemljišta, onečišćenjem, klimatskim promjenama, erozijama, salinizacijom, dezertifikacijom, zakiseljavanjem, tako se sve više smanjuje i kapacitet tla za pružanje usluga ekosustava društvu u cjelini.

„Zato je potrebno održivo gospodarenje tlom, kako poljoprivrednim, tako i šumskim i planiranje ulaganja u izbjegavanje njegove degradacije, kao i obnove degradiranog zemljišta, da bismo generacijama koje dolaze osigurali stabilnost osnovnog resursa za proizvodnju hrane“, istaknula je Petir.