U Hrvatskoj pod stalnim praćenjem 47 karantenskih štetnika | Marijana Petir

Iskustvo stečeno u provedbi Zakona o biljnom zdravstvu pokazalo je određene manjkavosti i potrebu jasnijeg definiranja određenih postupaka. To je razlog izmjena Zakona kojima se uvodi pojam informacijskih sustava u biljnom zdravstvu za praćenje, prikupljanje, pohranjivanje, čuvanje i obrađivanje informacija o rasprostranjenosti štetnih i karantenski štetnih organizama. Za sada se prati 47 karantenskih štetnika, a u planu je obuhvatiti njih još 10. Propisuje se razmjena podataka iz informacijskih sustava između nadležnih tijela i mogućnost njihovog javnog objavljivanja u svrhu izrade strateških dokumenata u području biljnog zdravstva. Detaljnije se propisuju odredbe vezane uz unos određenog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta u granična područja RH, kao i postupci za odobravanje rada karantenskih stanica i prostora za izolaciju.

“Većini građana pojam karantena nije bio pretjerano blizak sve dok se nije pojavio korona virus koji nas je iskustveno naučio što karantena u punom smislu riječi znači”, rekla je zastupnica u Hrvatskom saboru Marijana Petir. Preventiva, prepoznavanje rizika, pravovremena reakcija, uloga stručnih službi, sprječavanje širenja ugroze te uloga pojedinca i društva u karanteni bitni su u svakoj vrsti zdravstva pa tako i u biljnom zdravstvu. Petir je upozorila da je sve  više ljudi koji boluju od alergija, i to nas potiće na razmišljanje što bi bilo da je ambrozija uspješno iskorijenjena prije 70-ak godina i da se nikada nije proširila po Hrvatskoj. Šteta koje taj korov čini u poljoprivredi ne bi bilo, ali ne bi bilo niti zdravstvenih problema za tisuće ljudi koje izaziva njen pelud. Slično se može zamisliti i u slučaju brojnih drugih biljnih bolesti ili štetnika koji su u prošlosti „ušli“ i poharali Hrvatsku, a danas su manje-više uobičajene pojave protiv kojih se poduzimaju mjere zaštite.

Filoksera je u 19. stoljeću uništila gotovo 70 % europskih vinograda

Što se jače i intenzivnije bolest proširi, mjere kontrole su teže, a štete mogu narasti do neslućenih razmjera. “I u biljnom zdravstvu u Hrvatskoj danas postoje slučajevi karantenskih bolesti i štetnika koji su se ograničeno proširili na našem teritoriju i više ne mogu biti iskorijenjeni. Međutim, energiju je potrebno usmjeriti u sprječavanje njihova širenja. Takvi su, primjerice, zlatna žutica vinove loze i trnoviti štitasti moljac agruma”, rekla je Petir.

U Italiji, Španjolskoj i Francuskoj  proširila se je opasna biljna bakterija Xylella fastidiosa.  I njeno  iskorjenjivanje više nije moguće. Sve tri zemlje danas moraju uložiti mnogo sredstava i napora da bi situaciju držale pod kontrolom, dok bakterija nemilice uništava njihove masline, bademe ili druge kulture. Uzročnik bolesti otkriven je nakon što se već podosta proširio. Poučeni tim iskustvom, druge europske zemlje , uključujući i Hrvatsku, strogo kontroliraju prisutnost Xylela  fastidiosa na svom teritoriju, s ciljem pravovremenog otkrivanja i iskorjenjivanja tog opasnog biljnog patogena.

Zlatna žutica vinove loze, karantenska je bolest dobro poznata u Hrvatskoj, a potječe s johe. Pretpostavka je kako je ta fitoplazma zlatne žutice iz johe prešla na vinovu lozu kao novog domaćina. Ulaskom američkog cvrčka, učinkovitog kukca prijenosnika zlatne žutice u Europu, započela je epidemija koja danas zadaje brige brojnim hrvatskim vinogradarima.  “Ministarstvo poljoprivrede poduzima mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze, a posljednja naredba je donesena 2019. godine, imali smo i akcijski plan koji je bio na snazi do prošle godine, a Ministarstvo je donijelo i kartu o određivanju demarkiranih područja na kojima je propisana obveza provođenja mjera za sprečavnje širenja i suzbijanja bolesti, a o kakvoj pošasti je riječ govori da su takva demarkirana područja u 2/3 hrvatskih županija”, rekla je Petir i dodala da je zbog svega navedenog, važno imati zakonski okvir i provedbene mehanizme kako bi spriječili unošenje štetnika u Hrvatsku i očuvali biljno zdravstvo na zadovoljavajućoj razini.