U poljoprivredi nedostaje radne snage, nitko ne želi biti pastir niti za plaću od 1000 eura - Marijana Petir
Na 106. sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, provedena je rasprava o izazovima i mogućnostima srednjoškolskog obrazovanja za potrebe sektora poljoprivrede, šumarstva i veterinarstva u Republici Hrvatskoj, a poticaj za ovu raspravu je došao na inicijativu ravnateljice Srednje škole Matije Antuna Reljkovića iz Slavonskog Broda, gospođe Marije Tomić.
„Svakodnevno možemo pratiti u medijima, ali i čuti direktno od poljoprivrednika s kojima smo u komunikaciji, kako zbog nedostatka radne snage hrvatski poljoprivrednici krče svoje voćnjake ili prestaju s poljoprivrednom proizvodnjom, te da dok u Italiji imaju pravu navalu u školu za pastire, u Hrvatskoj taj posao nitko, osim onih koji su obiteljski vezani, ne želi raditi pa čak niti za tisuću eura.“, rekla je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora i dodala kako je svima jasno da je sektor poljoprivrede izložen nedostatku radne snage koji se ne uspijeva nadomjestiti niti stranim radnicima, koji su ove godine podnijeli 2000 zahtjeva za izdavanje radne dozvole za rad u poljoprivredi. Ona je podsjetila i na prepreke za otvaranje novih razrednih odjela u strukovnim školama, koje su većim dijelom uvjetovane i preporukama ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za smanjenje broja upisanih u ove srednjoškolske programe, a temeljene su na broju nezaposlenih osoba na burzi rada. Rekla je i kako poslodavci upozoravaju da neki obrazovni programi ne prate zahtjeve modernih tehnologija i tehnika u poljoprivredi – primjerice mehaničari poljoprivredne mehanizacije u svom obrazovanju ne dobivaju informacije i potrebna znanja o modernim poljoprivrednim strojevima koji su uglavnom mehanizirani i digitalizirani. Petir je rekla i kako bi srednjoročne i dugoročne procjene potreba za radnom snagom u sektoru poljoprivrede i šumarstva i planove obrazovanja trebalo uskladiti kako bi se u budućnosti osigurao dovoljan broj radnika. Upozorila je i na utjecaj koji nepostojanje dovoljnog broja radnika za neke vrste poslova u poljoprivredi ima posljedično utjecaj na očuvanje okoliša i bioraznolikost.
„Naglasak je potrebno staviti na educirane nositelje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koji svoju proizvodnju mogu podići na višu razinu, uvesti nove tehnologije i dodati vrijednost svojim proizvodima“ – rekla je Marija Tomić i dodala kako je za realizaciju istoga potrebno omogućiti stipendiranje učenika, sufinancirati njihov prijevoz i smještaj, jačati suradnju između obrazovanja, znanosti i gospodarstva (poljoprivrede), ulagati u produktivnost poljoprivrednih proizvoda, promociju autohtonih turističkih proizvoda, strukovnu izvrsnost, cjeloživotno obrazovanje i osigurati mikrokvalifikacije za specifična zanimanja.
„Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi analizu, procjenjuje potrebe, te temeljem istih izrađuje neobvezujuće preporuke za upis i stipendiranje učenika i studenata u pojedinim obrazovnim programima“ – rekla je Ružica Hrga, pomoćnica ravnatelja. Podsjetila je na mogućnost provedbe obrazovanja putem vaučera, koji se od 2022. godine financiraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Katalogom obrazovnih programa obuhvaćeno je i 5 programa u poljoprivredi, koje provodi 5 obrazovnih ustanova, a prosječna vrijednost vaučera u poljoprivredi iznosi 1.350 eura.
Ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje, Marija Šerepac istaknula je kako Ministarstvo znanosti i obrazovanja prati tržište rada, te kroz formalno i neformalno obrazovanje odraslih nastoji odgovoriti na potrebe gospodarstva, uzimajući pri tome u obzir razvoj zelenih, digitalnih vještina i umjetne inteligencije. Podsjetila je na uspostavu regionalnih centara kompetentnosti i izazov iskorištavanja europskih sredstava kako bi se škole otvorile prema tržištu rada. Rekla je i kako Ministarstvo sufinancira prijevoz učenika srednjih škola 11 mjeseci godišnje, što pokriva i obrazovanje i praksu učenika. Dodala je kako je novim Zakonom o strukovnom obrazovanju otvorena mogućnost stipendiranja učenika. Zaključila je da se sustav strukovnog obrazovanja mora prilagoditi europskom kontekstu i osigurati povećanje privlačnosti ovih obrazovnih programa.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, Tugomir Majdak upozorio je na nepovoljan trend zainteresiranosti za srednjoškolsko obrazovanje u poljoprivredi i mali broj poljoprivrednika koji posjeduju formalno poljoprivredno obrazovanje. Dodao je kako su Programom ruralnog razvoja 2014. – 2020. osigurana sredstva za stručno osposobljavanje poljoprivrednika putem tečajeva, radionica, webinara i demonstracijskih aktivnosti, a isto se planira i u novom programskom razdoblju. Dodatno je Ministarstvo poljoprivrede sufinanciralo nabavku opreme za poljoprivredne škole, kako bi se podigla razina znanja.
Pad zainteresiranosti za strukovno obrazovanje u poljoprivredi uvjetovan je demografskim problemima u Slavoniji i odlaskom radno sposobnog stanovništva, rekla je potpredsjednica Odbora, Ružica Vukovac. Isto je uvjetovano i padom broja stočara, pa je u tom smislu konkretnije potrebno početi provoditi Strategiju razvoja hrvatske poljoprivrede i povezati jedinice lokalne i regionalne samouprave i državna tijela u rješavanje ovog problema. Upozorila je i na nepostojanje kvalitetne veterinarske skrbi u ruralnim područjima, iako su na burzi evidentirani nezaposleni veterinarski tehničari.
Stipan Šašlin i Siniša Jenkač ukazali su na važnost promjene svijesti javnosti o zanimanju poljoprivrednik te da je ovu vrstu obrazovanja potrebno popularizirati i pokazati rezultate koje su svojim radom ostvarili uspješni poljoprivrednici, od kojih su se neki vratili iz drugih država i prepoznali vrijednosti koje hrvatska ruralna područja pružaju poljoprivrednicima za njihov rad ali i kvalitetu života.
Ravnatelji srednjih škola koji provode obrazovanje za područje poljoprivrede, šumarstva i veterinarstva istaknuli su kako se obrazovanje za ova zanimanja često smatra neambicioznim, predstavili su primjere dobrih praksi koje provode u obrazovanju, te projekata u kojima su sudjelovali s namjerom edukacije učenika i nastavnika, nabavke opreme i izgradnje objekata. Mišljenja su kako je potrebno mijenjati percepciju školovanja i koncept nastave, te prijeći na modularnu nastavu koja će učenicima omogućiti stjecanje svih potrebnih znanja za rad u sektoru, uvažavajući pri tome zelene politike i digitalizaciju. Upozorili su i na problem s ostvarivanjem materijalnih i prostornih uvjeta za svoj rad, na potrebu usvajanja znanja o novim tehnologijama koje daju dodanu vrijednost proizvodima, te na važnost povezivanja s drugim gospodarskim granama.
„Kvalitetnog strukovnog obrazovanja nema bez partnerstva svih dionika“ – rekla je Mirela Lekić iz Hrvatske obrtničke komore i dodala kako je potrebno jasno odrediti cilj strukovnog obrazovanja i reći obrazujemo li kadrove za izlazak na tržište rada ili za nastavak obrazovanja, te u skladu s istim prilagoditi nastavne planove.
Predstavnik HGK, Vlado Čondić Galiničić izrazio je spremnost gospodarskog sektora za stipendiranje učenika za poljoprivredna zanimanja te osiguravanja prakse u poljoprivrednim tvrtkama gdje mogu učiti i raditi s najmodernijim strojevima i opremom kako bi stekli potrebna znanja i iskustva.