U Saboru održan okrugli stol pod nazivom "Progonjeni i zaboravljeni?" posvećen poštivanju vjerskih sloboda | Marijana Petir

Zastupnica Marijana Petir organizirala je u srijedu okrugli stol pod nazivom „Progonjeni i zaboravljeni““ posvećen poštivanju vjerskih sloboda, a u povodu obilježavanja  “Crvene srijede”, 23. studenoga, u sjećanje na sve one koji su progonjeni zbog svoje vjere.

Od 2015., kako bi promovirala najnovije izdanje svog izvješća “Vjerska sloboda u svijetu”, Zaklada papinskoga prava Pomoć Crkvi u nevolji (Aid to Church in Need) je pokrenula osvjetljenje zgrada crvenom bojom u raznim zemljama, a akciji su se pridružile i druge religije u znak solidarnosti.

Također, ova inicijativa ne obuhvaća samo osvjetljavanje zgrada, već uključuje program događaja osmišljen kako bi nadopunio strategije država i kampanje podizanja svijesti za promicanje članka 18. UN-ove Deklaracije o ljudskim pravima (sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti), te na obilježavanje sjećanja na žrtve vjerskog nasilja.
Kako je pojasnila Marijana Petir, cilj okruglog stola bio je skrenuti pažnju na progone koji se događaju zbog vjere diljem svijeta, a o čemu redovito izvještavaju organizacije poput Aid to Church in Need i Opeen Doors International. Petir je podsjetila kako su prema tim izvješćima, kršćani najprogonjenija vjerska skupina na svijetu, pa je tako 300 milijuna kršćana svake godine u opasnosti od različitih oblika progona zbog svoje vjere. To znači da jedan od sedam kršćana živi u zemlji u kojoj vjera u Isusa Krista uključuje rizik od proizvoljnog raseljavanja, uhićenja, različitih kršenja ljudskih prava, pa čak i smrti. – Ako želimo da kršćani ostanu u svojim domovima, moramo ih ohrabriti, zaštiti i pomoći im da ostanu na svojim ognjištima, a ne da odlaze. To su na mnogobrojnim sastancima rekli čelnici različitih kršćanskih crkava na Bliskom Istoku, u Africi i Aziji, kao i predstavnici vjerskih te nevladinih organizacija, rekla je Petir.

Istaknula je da je Europska unija najveći donator humanitarne pomoći u svijetu, no da novac sam po sebi nije dovoljan za rješavanje problema ako izostaje jasna i solidarna politika. – Europa, kao “kolijevka”, a tako i zaštitnica demokracije, mora biti glavni protagonista zaštite i promicanja osnovnih ljudskih sloboda i prava, pa tako i slobode savjesti i vjerovanja, promičući univerzalne humane vrijednosti i pokazujući u tome primjer, rekla je Marijana Petir.
Istaknula je da se ponekad stječe dojam da u našoj zapadnoj civilizaciji ne postoji svijest da se u Nigeriji, Pakistanu, Indiji, Kini i mnogim drugim državama vjernici suočavaju s kršenjem njihovih prava. Nadalje je kazala: „Kršćane ubijaju diljem Afrike, napadaju njihove crkve, a sela sravnjuju sa zemljom. U Pakistanu su kršćani nepravedno pritvoreni pod lažnim optužbama za bogohuljenje. Maloljetne kršćanske djevojke otimaju, siluju, prisiljavaju na preobraćenje i udaju za sredovječne muškarce u zemljama kao što su Egipat, Mozambik i Pakistan. U Kini i Sjevernoj Koreji, totalitarne vlade doslovce gaze vjernike, prateći svaki njihov korak. Zaklada papinskoga prava Pomoć Crkvi u nevolji objavila je najnovije izvješće koje pokazuje da se u protekle dvije godine u 75 posto od 24 zemlje u kojima je najteže biti kršćanin, položaj kršćana bitno pogoršao“.  – Progonjeni vjernici trebaju ljude koji će govoriti za njih. Da bi se ubijanje zaustavilo, mora se objaviti istinu o onome što se događa kršćanima diljem svijeta. Ako to ne učinimo, oni će ostati progonjeni i zaboravljeni, rekla je Marijana Petir.
U pozdravnom govoru, vlč. Krunoslav Novak, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije istaknuo je važnost održavanja ovog okruglog stola u Hrvatskom saboru. – Vjerska sloboda je jedna od temeljnih prava svakog čovjeka i nju uvijek iznova treba čuvati i braniti, a u tome posebno odgovornu ulogu u društvu imaju oni koje su građani svojim izborom ovlastili da donose zakone, rekao je vlč. Novak.
Ivan Picukarić, savjetnik ministra vanjskih i europskih poslova zahvalio je zastupnici Marijani Petir na njenoj inicijativi koju je Vlada RH i usvojila da se uvedu stipendije za mlade koji su progonjeni zbog svoje vjere na području Afrike, Azije i Bliskog Istoka, a koji će se potom nakon školovanja u Hrvatskoj vratiti u svoje države kako bi tamo gradili bolje društvo. – Republika Hrvatska se protivi svim oblicima diskriminacije, mržnje i sistematskom progonu kojima su mnoge vjerske manjine izložene diljem svijeta. Na međunarodnim konferencijama i forumima dosljedno ukazujemo na težak položaj kršćana u svijetu, pored toga Republika Hrvatska se opredijelila za izravnu potporu kršćanima  kroz dodjelu stipendija mladim kršćanima studentima s Bliskog istoka, Azije i Afrike te pružanje pomoći obiteljima žrtava nedavnog terorističkog napada u Nigeriji, rekao je Picukarić.

Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, referirajući se na Opću deklaraciju o ljudskim pravima UN-a i Deklaraciju Dignitatis Humane Drugog Vatikanskog sabora, rekao je kako je sloboda vjerovanja temeljna odrednica svakog ljudskog bića i osobe koja se ne može ničim dovesti u pitanje. Dodao je da se gotovo svi slažu da su temeljna ljudska prava utemeljena na dostojanstvu ljudske osobe, ali da smo svjedoci danas da je narav tog dostojanstva predmet rasprave i tema protivljenja. Upozorio je da se sloboda vjerovanja pokušava svesti na „obrednu slobodu“ ili se pod izlikom uvođenja i promoviranja nekih drugih prava za koje nismo sigurni mogu li se definirati kao temeljna ljudska prava, pokušava ograničiti. – Sloboda vjerovanja, savjesti i uvjerenja temelj je svih drugih sloboda jer ona zapravo određuje čovjekovu nutrinu, njegovo biće i odnose unutar zajednice, rekao je Tanjić i istaknuo da zato zaslužuje našu punu zaštitu.
Aman Shakeel, student iz Pakistana iznio je potresno svjedočanstvo o kršenju vjerskih sloboda u Pakistanu. Rekao je kako kršćani zbog diskriminacije na vjerskoj osnovi mogu raditi samo loše poslove, što rezultira niskim primanjima pa kršćani često nemaju dovoljno hrane da prehrane svoje obitelji.  -Kršćanski roditelji nemaju dovoljno sredstava za obrazovanje svoje djece. Prema jednom izvještaju, studenti  manjina ne bivaju primljeni na fakultete zbog loše diskriminacije i onda  zbog nedostatka obrazovanja nemaju drugu mogućnost nego uzdržavati svoje obitelji u siromaštvu. Moj otac je taksist i nema dovoljno sredstava da plati moje visoko obrazovanje. Bio mi je san studirati u inozemstvu u ovom dobrom okruženju s dobrim ljudima, a ova stipendija mi je to omogućila. Ova stipendija je za mene bila životna prilika. Jako sam zahvalan hrvatskoj Vladi što mi je pružila ovu priliku, rekao je Aman Shakeel.

Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina RH naglasio je da je u Republici Hrvatskoj uspostavljen učinkovit mehanizam praćenja zločina iz mržnje i usvojen Protokol postupanja čija je svrha osigurati uvjete za cjelovit rad nadležnih tijela koja sudjeluju u otkrivanju, evidentiranju i praćenju zločina iz mržnje te je pozvao sve one koji smatraju da su njihova prava povrijeđena da se obrate Uredu.
Zamjenica pučke pravobraniteljice RH  Dijana Kesonja rekla je kako vjera predstavlja bit jednog od temeljnih ljudskih prava, slobode mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi, koja je priznata brojnim međunarodnim dokumentima o ljudskih pravima te čini jednu od sloboda propisanih Ustavom. – Na žalost, u svijetu je danas sve više prisutna mržnja prema raznim vjerskim, nacionalnim i drugim manjinama, što je potrebno zaustaviti, osim procesuiranjem počinitelja, također i podizanjem razine svijesti građana o takvim događajima i njihovim iznimno štetnim posljedicama. A to se čini i kroz današnji okrugli stol, rekla je Kesonja.

Ravnatelj Hrvatskog Caritasa fra Tomislav Glavnik rekao je kako je Caritas kao druga po veličini humanitarna organizacija u Svijetu posvećena  davanju cjelovitog ljudskog dostojanstva konkretnim osobama i tako daje svjedočanstvo blizine svim ljudima u potrebi bez obzira na vjersku, nacionalnu ili koju drugu određenost. Na taj način Caritas ostaje vjeran Isusovoj zapovijedi: “Što god učiniste jednome od moje najmanje braće, meni učiniste!” Mt 25,45. Slijedeći evanđeosko poslanje Caritasovo djelovanje može se sažeti u sedam koraka: 1) brz, konkretan i uključiv humanitarni odgovor; 2) utjecaj na društvene norme i ponašanje; 3) izgradnja mira, posredovanja i pomirenja; 4) jačanje demokratskog upravljanja kroz sudjelovanje svih segmenata društva; 5) govor istine moćnicima svijeta, svjedočenje i podrška onima koji pate; 6) pružanje kvalitetne i inkluzivne zdravstvene zaštite i obrazovanja; 7)  podržavanje održivog načina života.
Kirko Velinski, protojerej-stavrofor Makedonske pravoslavne Crkve u RH zahvalio je zastupnici Petir za organizaciju ovog okruglog stola i naglasio da kao predstavnik Makedonske pravoslavne crkve u Hrvatskoj može slobodno iz iskustva reći da je Republika Hrvatska, primjer sa svojim standardima po poštivanju vjerskih prava i sloboda. – Velika odgovornost je i na nama, predstavnicima vjerskih zajednica, da svatko u svojoj vjerskoj zajednici poduči svoje vjernike, prije svega da budu lojalni građani, časni i odgovorni na svojim radnim mjestima i da u jednoj takvoj sinergiji možemo živjeti u demokratskom društvu s visokim standardima međusobnog uvažavanja i poštivanja bez razlika na vjersku ili bilo koju drugu različitost, rekao je Velinski.

Vatroslav Župančić, Predsjednik Hrvatske protestantske konferencije i predstavnik organizacije Open Doors International rekao je kako težak primjer Katara zemlje domaćina Svjetskog nogometnog prvenstva pokazuje da kršćanske crkve u Hrvatskoj trebaju nastaviti moliti za progonjene kršćane te još aktivnije ukazivati u javnosti na ove probleme.  – Osobito se nadam da će se dobro započeti projekt stipendiranja kojeg je pokrenula gospođa zastupnica Petir ne samo nastaviti već i progresivno jačati u narednom razdoblju, rekao je Župančić.

Željko Mraz, predsjednik Udruge za vjersku slobodu u RH i glavni tajnik Saveza baptističkih crkava u RH istaknuo je da je sloboda krhka i da kroz 30 godina hrvatske demokracije, može se vidjeti da napredujemo. – Naš Božićni Ustav je izvrsno postavio vjerske slobode, ali to ne znači da su one došle same po sebi. Na slobodi se gradi i nju je vrlo lagano i izgubiti što je pokazala i pandemija. U Hrvatskoj trebamo biti zahvalni Bogu za našu zemlju u kojoj živimo i za naše odnose, čemu svjedoči i današnji skup na kojem jedni druge obogaćujemo, rekao je Mraz.

Novinar Glasa Koncila Ivan Tašev govoreći kako se u medijskome svijetu pristupa vjerskoj slobodi, istaknuo je da ta tema u hrvatskome medijskome prostoru dobiva mjesta kada se dogodi kršenje vjerske slobode, ali nedostaje sustavno praćenje. Iznio je poziv i sugestiju prema državnim instancama da se pristupi izradi ozbiljnijih analiza i izvješća o slučajevima nasilja i napada te netolerancije i diskriminacije na temelju vjeroispovijesti. – Važno je da se unatoč pozitivnim pomacima u Hrvatskoj s deklarativne potpore vjerskoj slobodi okrene stvarnoj i konkretnoj pomoći onima koji su progonjeni zbog vlastite vjere, a institucionaliziranje pitanja promicanja vjerske slobode u osobi posebnoga povjerenika za slobodu vjeroispovijesti koje imaju mnoge europske zemlje dobra je praksa te poticaj i Hrvatskoj da razmisli o nužnosti takve političko-društvene uloge, rekao je Tašev.

Predsjednik Centra za međureligijski dijalog Vedran Obućina naglasio je kako se Europa suočava sa sve većim zatiranjem kršćanskog identiteta i izvora vrijednosti, što se osobito vidi u stavovima političkih institucija i medija. – Teolozi bi trebali uložiti dodatne napore u vidljivosti svojih poruka, napustiti stroge teološke okvire djelovanja i pronijeti glas o vrijednostima i normama vezanim za kršćansku vjeru u sve dijelove društva, rekao je Obućina.
Tomislav Kovač, pročelnik Katedre fundamentalne teologije KBF-a Sveučilišta u Zagrebu rekao je da u sve više multikulturalnoj Europi, međukulturalni i međureligijski dijalog su nužni za izgradnju skladnog i pravičnog društva. – Suradnja između državnih institucija, različitih društvenih čimbenika i vjerskih zajednica je u tome ključna. Izazovi suživota jednako se tiču i domaće i sve brojnije imigrantske populacije. Primjeri dobre prakse u slobodnoj i demokratskoj Europi mogu potaknuti druge zemlje diljem svijeta da i one više poštuju ljudska, građanska i vjerska prava svojih manjina, rekao je Kovač.

Dan Đaković, asistent na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je kako odgoj djece i mladih uvijek predstavlja ključ dobre budućnosti, a da pritom odgoj za autentičnu slobodu predstavlja najveći izazov.  Autentična sloboda pak nije odvojiva od vrlina. Sloboda je naime vrlo ”krhka biljka” i ako je ne čuvamo brzo je gubimo, a ne možemo je čuvati bez vrlina. – U kontekstu vjerskih sloboda, koje nužno pretpostavljaju slobodu govora, to sve znači da je novu generaciju važno odgajati tako da se ne boje ni reći ni čuti i neke neugodne stvari. To pretpostavlja tzv. vrlinu zamjeranja koja je zapravo protuotrov diktaturi političke korektnosti, rekao je Đaković.
Održavanju ovog okruglog stola svojom nazočnošću podršku je dao i glavni rabin Židovske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj Kotel Da Don, zastupnici  Nadica Dreven Budinski, Davor Ivo Stier, Stephen Nikola Bartulica, Hrvoje Zekanović i Marin Miletić.
U raspravi su sudjelovali zastupnica Nadica Dreven Burinski, voditelj Isusovačke službe za izbjeglice p. Stanko Perica, predstavnik udruge “U ime obitelji”, Jakov Blagojević te Nolan Sharp iz Udruge Partner.

Okrugli stol može se  pogledati na slijedećem linku: https://www.youtube.com/watch?v=chW5OcMuvH0