Usvojen amandman zastupnice Petir kojim predlaže pomoć progonjenim kršćanima i drugim osobama koje su u potrebi - Marijana Petir

“Zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske koja je usvojila moj amandman na državni proračun a kojim predlažem uvođenje pomoći progonjenim kršćanima i drugim osobama koje su u potrebi s 1,5 milijuna kuna u okviru razvojne suradnje u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova”, izjavila je zastupnica u Hrvatskom saboru Marijana Petir.  Pojasnila je da su predviđena financijska sredstva namijenjena za stipendiranje mladih ljudi koji su progonjeni zbog svoje vjere u državama u kojima su islamistički teroristi na vlasti ili im Vlade ne dozvoljavaju da upišu magisterij ili doktorat samo zbog toga što su kršćani. “Tim mladim ljudima želimo omogućiti da studiraju u Hrvatskoj i steknu znanja te se potom vrate u svoju domovinu gdje će pomoći u izgradnji svojih zajednica, te demokratskog i tolerantnog društva”, rekla je Petir. Ona pojašnjava da će novac biti namijenjen za njihove potrebe studiranja i smještaja tijekom studija u Hrvatskoj a nakon usvajanja proračuna razradit će se precizan model selekcije kandidata i financiranja kako bi bili sigurni da pomažemo doista onima kojima je pomoć najpotrebnija. Proračunska stavka predviđena je u okviru Ministarstva vanjskih i europskih poslova a u razradi modela osim njih, svoj će doprinos dati Ministarstvo financija te Ministarstvo znanosti i obrazovanja te će se proučiti već postojeći modeli drugih država koje su takav vid pomoći uvele i ostvaruju odlične rezultate u provedbi.

“Kršćani su najprogonjenija vjerska grupa na svijetu i često pate uz druge vjerske i etničke manjine zato se ova pomoć određuje za one koji su najprogonjeniji a to su u ovom slučaju kršćani”, rekla je Petir. Ona kaže da je ovaj prijedlog rezultat zastrašujućih podataka o kojima je izvijestila Vatikanska fondacija „Aid to Church in need“ (Pomoć Crkvi u nevolji) u svom istraživanju provedenom u razdoblju 2017.-2019. a u kojem se navodi da je 300 milijuna kršćana u opasnosti od različitih oblika progona zbog svoje vjere. “To znači da jedan od sedam kršćana živi u zemlji u kojoj vjera u Isusa Krista dolazi s rizikom od proizvoljnog raseljavanja, uhićenja, različitih kršenja ljudskih prava, pa čak i smrti”, rekla je Marijana Petir.

Izvješće pokazuje da je na Bliskom Istoku opstanak kršćanstva u drevnom srcu vjere doveden u pitanje. Utjecaj genocida je doveo do nestanka velikog broja kršćana u Siriji i Iraku. Brojevi su vrlo zabrinjavajući: u Iraku je bilo 1.5 milijuna kršćana prije 2003., ali sredinom 2019. ta brojka pala je ispod 150 000, na čak 120 000, što je pad od više od 90 % u 16 godina tj. u jednoj generaciji.

U Siriji, brojnost kršćanske populacije je pala za dvije trećine od početka građanskog rata u 2011., kada su kršćani još uvijek brojili više od 2 milijuna. Naravno, irački i sirijski vjernici ne mogu preživjeti još jedan genocid jer ih više neće biti.

U izvješću se također dokumentira da se progon kršćana i drugih manjina znatno pogoršava u Južnoj i istočnoj Aziji – u zemljama poput Indije i Mijanmara, gdje postoji sve veća prijetnja kršćanima od ekstremista čije je neprijateljstvo potaknuto kombinacijom nacionalizma i religije. U izvješću se napominje da su u Kini provedene razne mjere za suzbijanje vjerske slobode tako što se kršćane i druge vjerske manjine prisiljava da odbace svoju i prihvate kinesku kulturu, vjeru, životni stil i filozofiju. Mnogi kršćani su u Sjevernoj Koreji završili u kampovima za političke zatvorenike samo zbog posjedovanja Biblije ili zato što ispovijedaju svoju vjeru.  Dokumentirane procjene govore da se između 50 000 i 70 000 kršćana nalaze u takvim logorima, gdje su podložni prisilnom radu, mučenju, gladi, silovanju i prisilnim pobačajima.

Izvješće pokazuje da je džihadistički teror u porastu u Africi. Nakon što je Boko Haram znatno oslabio – iako je još uvijek daleko od poraza – kršćanski poljoprivrednici u regiji srednjeg pojasa Nigerije podvrgnuti su brutalnim napadima sa sofisticiranim oružjem za što napadači dobivaju financijske potpore. Samo u 2018. godini je prijavljeno da je ubijeno više od 3 700 kršćana u Nigeriji.

“Neke države članice provode aktivnosti kako bi pomogle stvaranju kulture obilježene pluralizmom i tolerancijom u područjima gdje se događaju progoni zbog vjere, te je važno da Hrvatska i na ovaj način još jednom potvrdi svoje jasno opredjeljenje za nužnost poštivanja jednog od temeljnih ljudskih prava kao što je sloboda mišljenja, savjesti, vjeroispovijesti ili uvjerenja zajamčena čl.18. Opće deklaracije o ljudskim pravima”, zaključila je Petir.