Veća ulaganja u pametna sela | Marijana Petir

Rasprava na sastancima Vijeća održanih u u listopadu u Bruxellesu bila je pretežito gospodarskog karaktera o tome kako ojačati zajedničko tržište u okolnostima pandemije Covid 19. Također se razgovaralo kako, zajedničkim naporima sve vlade mogu pripremiti svoje programe reformi i otpornosti na način da relevantnost ulaganja i financiranja reformi dođe do 37 posto za zelenu tranziciju, a 20 posto za digitalnu transformaciju.

Na tom tragu bit će i aktivnosti hrvatske Vlade u mjesecima i godinama koje slijede, prateći rad ove Europske komisije i realizirajući programe za koje su osigurana sredstva kroz sedmogodišnji proračun. Zastupnica u Hrvatskom saboru Marijana Petir pohvalila je napore koje je Vlada uložila u osiguravanje 22 milijardi EUR iz EU proračuna za Hrvatsku. To je dvostruko više nego što smo imali na raspolaganju u Višegodišnjem financijskom okviru u razdoblju koje je iza nas, te predstavlja jedan od najvećih iznosa po stanovniku i intenziteta pomoći koje su države članice izborile tijekom pregovora.

Petir je istaknula da je riječ o iznosu koji osigurava da za svaki uloženi euro dobijemo više od 4,5 eura iz proračuna Europske unije. Obzirom da Europski parlament traži da se povećaju sredstva za 15 ključnih europskih programa, kao što su istraživanja i razvoj, zelena i digitalna tranzicija i razmjena studenata, ne dirajući sredstva za poljoprivredu i koheziju, pregovori još uvijek traju no važno je postići dogovor što prije kako bi na vrijeme otpočela provedba programa koji su ključni kako za oporavak, tako i za daljnji razvoj svih politika EU.

„Zadovoljna sam odlukom Europskog parlamenta koji je usvojivši novu Zajedničku poljoprivrednu politiku, usvojio i stajalište Odbora za poljoprivredu u koje su ugrađeni moji amandmani kojima štitim interese Hrvatske i hrvatskih poljoprivrednika. To se prije svega odnosi na punu isplatu izravnih plaćanja iz EU proračuna od 2022.godine hrvatskim poljoprivrednicima kako je to predviđeno ugovorom o pristupanju Hrvatske Uniji te na fleksibilnost u prijenosu sredstava za ruralni razvoj u izravna plaćanja kako bi se ubuduće više podupiralo proizvodnju hrane, male OPG-e i generacijsku obnovu sela“, rekla je Petir.
Obzirom da su glavne teme zasjedanja Vijeća bile vezane i uz digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju, Petir je podsjetila da je potrebno usmjeriti nastojanja prema osiguravanju brzog interneta u ruralnim sredinama što je preduvjet i za realizaciju koncepta pametnih sela. „Postojeća kriza pokazala je koliko je važno imati dobru infrastrukturu, koliko ona može pomoći novim poslovnim modelima, te novim načinima prodaje“, rekla je Petir.
Iako u urbanim područjima u prosjeku 86 posto stanovništva ima pristup brzoj širokopojasnoj mreži, više od 40 posto domova u ruralnim područjima još uvijek ga nema. U sklopu izgradnje brzog pristupa internetu u ruralnim područjima vrlo je važno da se uzme u obzir da će to omogućiti digitalizaciju europskog poljoprivrednog sektora što je ključno za ublažavanje klimatskih promjena, a ujedno predstavlja prioritet u Zelenom planu i u Fondu za oporavak.
„Dostupnost brze i pouzdane internetske veze u ruralnim područjima je ključna da bi se omogućio razvoj svih budućih pametnih rješenja za našu poljoprivredu i ruralno poslovanje. Brzi internet također će morati donijeti bolje informacije, obrazovanje i zdravstvene usluge koje su neophodne za omogućavanje generacijske obnove u poljoprivredi i razvoj suvremenog ruralnog gospodarstva“, rekla je Petir.
Neizostavna tema sjednica Vijeća bila je i pandemija COVID 19 te poduzete aktivnosti na razini Unije u pogledu rezervacije i nabave dovoljne količine cjepiva za sve države članice. S obzirom da se virus i dalje širi, potrebno je konstantno jačati zdravstvene sustave ali i pravovremeno razmjenjivati informacije između država članica. „Istaknula bih da nam svima mora biti u fokusu zaštita javnog zdravlja s jedne strane te zadržavanje slobode kretanja s druge strane, kako bi se u što većoj mogućoj mjeri održavale gospodarske aktivnosti i sačuvao obrazovni sustav“, zaključila je Petir.