Više od 7 milijardi kuna planirano u proračunu za 2021. godinu za poljoprivredu | Marijana Petir

“Ovaj proračun odražava opredjeljenje Vlade za očuvanje stabilnosti u teškim vremenima uzrokovanih korona krizom. Uz očuvanje radnih mjesta, u proračunu je također vidljiv smjer za očuvanje vrijednosti na kojima počiva hrvatsko društvo uz poštivanje preuzetih međunarodnih ugovora i obveza”, rekla je Marijana Petir u raspravi o državnom proračunu za 2021.godinu. Petir je na taj način ujedno odgovorila i koaliciji Zelene ljevice koja je cijeli dan u Saboru poticala ideološke rasprave i zazivala ukidanje “Vatikanskih ugovora” premda je potpuno jasno da je riječ o međunarodnom ugovoru koji se ne može raskinuti niti za tim ima bilo kakve potrebe. Ukupni planirani rashodi u 2021. godini financirani iz svih izvora iznose 157,9 mlrd. kuna i veći su za 2,0 milijardi kuna u odnosu na one planirane rebalansom. Republici Hrvatskoj je iz sredstava Europske unije u narednom sedmogodišnjem proračunskom razdoblju na raspolaganju ukupno 23,2 mlrd. EUR-a za razvojne, strateške i reformske projekte. Također, Republika Hrvatska već sada ima na raspolaganju i 5,1 mlrd. kuna iz Fonda solidarnosti Europske unije za obnovu potresom oštećenih područja koja se moraju povući u roku od 18 mjeseci i tu je nužno kvalitetnim projektima što brže i efikasnije iskoristiti što veći iznos.

Petir podsjeća da su neki ekonomski analitičari na proljeće procjenjivali kako će biti 340.000 nezaposlenih do kraja 2020.godine čime bi se dohvatila tragična 2013. godinu kada je zabilježeno 345.000 nezaposlenih. “Uspjeli smo sačuvati radna mjesta, a samim time i ekonomiju. Isto tako, razvidna je korelacija između stope nezaposlenosti i oporavka. Manji broj nezaposlenih znači veći potencijal rasta”, govori Petir. Prema zadnjim podacima koje mjeri Državni zavod za statistiku, imamo malo više od 150.000 nezaposlenih. Ako taj broj stavimo u relativni odnos s europskim zemljama, onda smo blizu europskog prosjeka. Tako ćemo se negdje i oporavljati u europskom prosjeku.

Ekonomski razvoj poticat će se priljevom novog europskog novca, što je prilika i primjerice za digitalnu ili zelenu transformaciju. 

“Naše programiranje projekata za višegodišnji proračun EU-a i za instrumente za oporavak Next Generation EU trebamo dobro osmisliti kako bi dobiveni i utrošeni novac dao rezultate. Moramo osmisliti mjere ali i provesti strukturne reforme kako bi zadržali kvalificirane radnike u Hrvatskoj te vratili iseljene Hrvate. I moramo kroz jasnu, ciljanu i strateški postavljenu demografsku, populacijsku, stambenu i poreznu politiku podržati mlade obitelji u njihovoj otvorenosti prema životu”, rekla je Petir.

Ona upozorava da je osim države važno sačuvati i narod, stoga ulaganje u ruralni prostor, ulaganje u opstanak hrvatskih sela te proizvodnju hrane nema alternativu. “Više od 7 milijardi kuna na stavci Ministarstva poljoprivrede dobar je vjetar u leđa tim našim nastojanjima”, rekla je zastupnica Marijana Petir, koja je ujedno i predsjednica Odbora za poljoprivredu te se je posebno založila da se proračun za poljoprivredu, unatoč krizi, ne smanjuje. Povećavaju se sredstva za izravna plaćanja i mjere ZPP uređenja tržišta, te se uvode novi programi za pomoć sektorima voćarstva i povrćarstva, za uspostavu registra organizacija vinogradara i voćara, očuvanja izvornih i ugroženih pasmina domaćih životinja, potpore braniteljskim zadrugama u poljoprivredi i klasterima poljoprivrednih proizvođača. Pozitivno je i povećanje sredstava za sprečavanje i smanjenje nastanka otpada od hrane i doniranje jer i dalje bacamo godišnje oko 80 kg po stanovniku a u realizaciji doniranja još uvijek postoje problemi koje treba otkloniti. “Sufinanciranje analize sjemena soje na prisutnost GMO apsolutno podržavam jer je važno da Hrvatska zadrži svoj status zemlje slobodne od GMO-a, no tražim da se napokon krene i u analizu sojine sačme koja se koristi u prehrani životinja a za koju iz više izvora dobivam informacije da ukoliko dolazi iz uvoza, počesto sadrži primjese GMO-a”, istaknula je zastupnica Petir.

Kako bi očuvali konkurentnost naših poljoprivrednih proizvođača, a hrvatskim potrošačima osigurali dostupnost zdrave i sigurne hrane, potrebno je usmjeriti se na izradu standarda kvalitete poljoprivrednih proizvoda. Alati postoje, potrebno ih je iskoristiti propisivanjem uvjeta vezanih uz ograničavanje vremena  u kojem proizvod dolazi od proizvođača do trgovine, a što je lako dokazivo i primjer je koji se koristi u drugim državama članicama. “Svaku kunu koju uložimo u poljoprivredu, ulažemo u svoju prehrambenu  sigurnost što i u dobrim i u lošim vremenima treba biti prioritet”, zaključila je Petir.