Zakon o komasaciji treba pomoći okrupnjavanju poljoprivrednog zemljišta | Marijana Petir

O ograničenjima s kojima se hrvatski poljoprivrednici susreću zbog velikog broja usitnjenih poljoprivrednih površina, posebno na sjeveru i jugu Republike Hrvatske, nebrojeno se puta raspravljalo u Hrvatskom saboru. To utječe na konkurentnost poljoprivrednih proizvođača, a ima i direktan utjecaj na upravljanje poljoprivrednim zemljištem u okolišnom, gospodarskom i ekološkom smislu. Imamo i pozitivnih primjera u kojima su jedinice lokalne samouprave bili svojevrsni pokretači komasacije i u kojima su uspjele moderirati dogovor između poljoprivrednika na terenu i tako okrupniti parcele poljoprivrednog zemljišta. Da je usitnjenost poljoprivrednih parcela veliki problem za hrvatsku poljoprivredu, govore i sredstava koja su za ovu svrhu osigurana u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, ali i u okviru Državnog proračuna Republike Hrvatske. Ovih 313 milijuna kuna  bi u razdoblju od 2021. – 2026. godine trebale biti vjetar u leđa postupcima provođenja komasacije.

„Poljoprivredna produktivnost u Hrvatskoj povijesno je bila uvjetovana niskim kapitalnim ulaganjima u razvoj, uz dodatne otegotne okolnosti kao što su problemi vezani uz konsolidaciju i upravljanje poljoprivrednim zemljištem. Niska poljoprivredna produktivnost posljedica je, između ostaloga, ograničenog obuhvata sustava navodnjavanja, usitnjenosti i razbacanosti poljoprivrednih parcela, nedostatne zaštite i trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta, kao i nedostatne primjene najboljih proizvodnih praksi“, rekla je Marijana Petir prilikom rasprave u Hrvatskom saboru o Zakonu o komasaciji.

Usprkos značajnim površinama poljoprivrednog zemljišta, Hrvatska je ispod prosjeka EU po produktivnosti prirodnih resursa i po učinkovitosti kojom ih koriste poljoprivredna gospodarstva. Učinkovito korištenje poljoprivrednog zemljišta na velikom dijelu površina ograničeno je i zbog toga što postoji znatan broj usitnjenih, međusobno udaljenih, obradivih površina. Petir je rekla kako je prosječna veličina  poljoprivrednog gospodarstva u 2020., sukladno podacima koje evidentira APPRRR, iznosila je 6,7 ha, stoga je potrebno stvaranje preduvjeta koji će omogućiti povećanje prosječne veličine poljoprivrednog gospodarstva, između ostalog i procesima okrupnjavanja/komasacije poljoprivrednog zemljišta.

„Provedbom postupaka komasacije, područja koja su trenutačno manje pogodna za poljoprivredu, zbog loših uvjeta postaju atraktivnija za poljoprivrednu proizvodnju. Postupcima komasacije, između ostaloga, planira se i izgradnja mreže pristupnih poljskih puteva, sustava za navodnjavanje i melioraciju, tamo gdje se pokaže potreba za takvim sustavima“, rekla je Petir.

Postupcima komasacije stvoriti će se preduvjeti za primjenu suvremenih metoda obrade poljoprivrednog zemljišta, a izgradnjom infrastrukture planira se omogućiti lakši i učinkovitiji pristup zemljištu.

Provedba planiranih aktivnosti, osim navedenoga, doprinijet će boljem upravljanju vodama i očuvanju voda, sprječavanju erozije i zakiseljavanja tla, očuvanju zraka, uređenju i zaštiti krajolika, povećanju zapošljavanja, što će posredno i neposredno utjecati na obnovu ruralnog prostora.

„Poljoprivredno zemljište je Ustavom i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu definirano kao dobro od posebnog interesa za Hrvatsku. Mjere usmjerene na upravljanje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta predstavljaju prioritet nacionalne poljoprivredne politike. Strategijom poljoprivrede za razdoblje do 2030. prepoznata je ključna potreba postizanja veće usklađenosti između sustava poljoprivredne proizvodnje i agroekoloških svojstava proizvodnog okoliša kroz bolje planiranje korištenja zemljišta“, rekla je Petir.

U tu svrhu razvit će se informacijski alati za prikupljanje podataka o zemljištu obuhvaćenom komasacijom, sve kako bi se iskustva stečena kroz pojedine postupke komasacije mogla iskoristiti i u narednim komasacijama.

Razvoj informacijskih alata koji će se koristiti u provedbi komasacije poljoprivrednog zemljišta i povezivanje sa zemljišnim knjigama i Bazom zemljišnih podataka pomoći će da se jednom okrupnjene površine više ne usitnjavaju.

Nakon donošenja zakona o komasaciji 2015. godine i provedbe prve faze, pet pilot projekata komasacije, utvrđena je potreba za izmjenom zakonodavnog okvira u cilju stvaranja ekonomičnijeg i jednostavnijeg postupka okrupnjavanja.

Ministarstva poljoprivrede je osim izrade novog Zakona o komasaciji, raspisalo i javni poziv za iskaz interesa za provođenje postupaka komasacije. Interes su iskazale 23 jedinice lokalne samouprave za komasaciju 46 600 ha poljoprivrednog zemljišta. Sredstvima koja su osigurana za provedbu Zakona osigurat će se provođenje postupka komasacije na ukupno 18 000 ha.