ZAKON O OBNOVI ZAGREBA I OKOLICE - Marijana Petir

Pokazalo se je dobrim da Zakon o obnovi zgrada oštećenih u potresu u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji nije donesen ishitreno jer se je kroz širu raspravu za koju je ostavljeno razumno vrijeme, došlo do rješenja kojim su se nastojali pomiriti s jedne strane ciljevi ovoga Zakona koji nesporno uključuju što bržu, racionalnu i učinkovitu obnovu zgrada i interesi vlasnika nekretnina s druge strane na način da im je omogućeno izvođenje cjelovite obnove ako se obvežu podmiriti razliku troškova između cjelovite obnove i obnove čime i u tome slučaju imaju pomoć države.

Devastacija prouzrokovana razornim potresom koji je oštetio više od 25.000 zgrada i izazvao štetu od preko 86 milijardi kuna prelazi individualne okvire i zahtijeva intervenciju države. Osim toga, sukladno temeljnim odredbama našeg Ustava, Republika Hrvatska je i socijalna država.

Prema ovome Zakonu vlasnici su dužni sudjelovati u financiranju obnove čime se u ovaj Zakon prenosi Ustavna odredba prema kojem vlasništvo obvezuje a ugrađivanjem socijalnih kriterija u Zakon,  što je bio i u moj prijedlog u prvom čitanju, vodilo se računa i da socijalno najugroženiji budu oslobođeni od sudjelovanja u financiranju.

U potpunosti će se financirati i konstrukcijska obnova invalidima Domovinskog rata te korisnicima socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje. Predlažem da se razmotri mogućnost da se ta odredba proširi na sve osobe s invaliditetom te da se kod obnove zgrada vodi računa o njihovoj pristupačnosti upravo osobama s invaliditetom.

Ne treba zaboraviti niti javni interes koji se ovim zakonom štiti na način kako je postavljena obnova zgrada, a to je da se organizirano obnavlja samo konstrukcija zgrada, čime se utječe na mehaniku otpornost i stabilnost, a kroz to na zaštitu života i zdravlja korisnika zgrada i prolaznika. Ostale dijelove zgrade i obrtničke radove ostavlja se vlasnicima da ih sami financiraju.

Ne treba zanemariti niti činjenicu da obnova može biti spas za cijeli niz malih građevinara i obrtnika iz cijele Hrvatske. No, kako bi se spriječile bilo kakve zlouporabe, smatram važnim utvrditi okvir izvan kojih troškovi obnove konstrukcija ne smiju ići kako se ne bi dogodilo da troškovnici premašuju realne cijene i da se u njima pokriva i neke druge troškove, što bi bilo nedopustivo i suprotno javnom interesu.

Financijska konstrukcija je propisana u primjerenom obliku polazeći od činjenice da država, jedinica područne samouprave i vlasnici trebaju sukladno svojim mogućnostima snositi teret obnove. Tu je važno osigurati maksimalnu transparentnost i financijsku kontrolu te je dobro što je Zakonom propisana obveza Ministarstva i nositelja obnove za zgrade javne namjene da redovito i u cijelosti informiraju javnost o aktivnostima i troškovima obnove sukladno propisima iz područja prava na pristup informacijama te će se i na mrežnoj aplikaciji Ministarstva kvartalno objavljivati podatke o utrošku sredstava svih nositelja obnove.

Dobro je da je država osigurala svoje ulaganje u obnovu, kako se ne bi dogodilo da se izvrši obnova javnim novcem, a da potom vlasnik proda nekretninu, bez ikakvih penala. Željela bih skrenuti pažnju da za slučajeve gdje vlasnici ne participiraju financijski, već im se obnova zbog socijalnih kriterija provodi u 100% iznosu javnim novcem, nije jasno u čl.6.stavku 2. Koji je to pripadajući iznos koji bi vlasnik trebao vratiti ako u roku kraćem od 5 godina proda obnovljenu nekretninu pa bih molila pojašnjenje predlagatelja.

Kako je Vlada donijela odluku o financiranju najamnine stambenog zbrinjavanja vlasnika stanova i kuća čiji su domovi stradali u potresu a Ministarstvo državne imovine je zaprimilo 464 zahtjeva od čega je u SC Cvjetno naselje je privremeno smješteno još 275 osoba, zbog početka nove akadamske godine smatram da je prioriteno što skorije pronalaženje novog privremenog smještaja za sve koji i dalje ne mogu u svoje domove, a nisu ispunili uvjete za sufinanciranje najma stana.