Žene u trgovini zaslužuju slobodnu nedjelju - Marijana Petir

Zastupnica u Hrvatskom saboru Marijana Petir podsjetila je prilikom rasprave o Izmjenama i dopunama Zakona o trgovini da je u članku 31. Povelje o temeljnim pravima EU-a  navedeno kako “Svaki radnik ima pravo na uvjete rada koji poštuju njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo te da svaki radnik ima pravo na ograničenje maksimalnog radnog vremena, na dnevno te razdoblja tjednog odmora i na godišnji plaćeni dopust.”

Petir je istaknula kako tjedni odmori ne obuhvaćaju samo količinu vremena, odnosno slobodan dan, već i kvalitetnog odmora. “Dan slobodan od rada mora omogućiti kombiniranje osobnog odmora i društvenog povezivanja. Svaki čovjek je društveno biće, dio zajednice, a njegovi međuljudski odnosi imaju ključnu ulogu u uspostavi ravnoteže između poslovnog i privatnog života, dobrobiti i oporavaka od posla”, rekla je Petir i pojasnila kada se vrijeme odmora može organizirati kao sinkronizirano vrijeme odmora, to omogućuje pojedincima da provode vrijeme sa svojim članovima obitelji, prijateljima ili u kolektivnoj društvenoj zajednici.

Zajednički dan odmora tijekom tjedna preduvjet je za zdravu ravnotežu između posla i privatnog života te oporavak od svakodnevnog stresa.

Zakonodavstvo i praksa, kako u Europskoj uniji, tako i državama članicama trebaju pružiti veću zaštitu zdravlja, sigurnosti i dostojanstva zaposlenih te se mora aktivnije promovirati ravnoteža između obitelji i privatnog života s jedne strane i posla s druge. Stoga je i u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine navedeno da će se u okviru politike ljudskih potencijala ali i demografske politike, oblikovati i ustrajno provoditi mjere koje će olakšati stvaranje djelotvorne ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života, naročito mladih obitelji i žena.

“U sektoru trgovine o kojem danas raspravljamo, većinu zaposlenih čine žene koje rade neprekinuto i po nekoliko tjedana bez dana odmora za niske plaće koje su prema podacima FINA-e manje od prosjeka poduzetnika Hrvatske“, rekla je Petir. Konkretno, prosječna bruto plaća u trgovini na malo iznosi 1108 eura, dok prosječna neto plaća iznosi 835 eura.  U rijetkim slučajevima kada žene zaposlene u trgovini u zamjenu za rad nedjeljom dobiju neki drugi slobodni dan u tjednu, to ne može biti adekvatna zamjena jer drugi članovi obitelji taj dan nemaju slobodan. Petir upozorava kako se od tih žena traži da su stalno na raspolaganju i ne daje im se mogućnost izbora, a nemaju moć da se izbore za sebe, jer nemaju čak niti granski kolektivni ugovor koji bi ih štitio, a o kojem se pregovara punih 14 godina.  Svi građani su neovisno o svojim socijalnim pozicijama slobodni pa to mora vrijediti i za zaposlene u trgovini.

No, podaci Sindikata trgovine pokazuju da se u ovom sektoru sloboda shvaća malo drugačije: ako se izuzmu dani tjednog odmora i dani godišnjeg odmora, svaki radnik u trgovini preostalih 282 dana u godini odradi 141 sat više od redovnog radnog vremena. To pokazuje da radnik i država izgube na godišnjoj razini gotovo jednu mjesečnu satnicu, radnik plaću, država doprinose i poreze. To je neodrživo! U Hrvatskoj trgovine prema Zakonu koji je sada na snazi mogu raditi svih 365 dana u godini, 24 sata na dan. Takvo stanje nije u skladu s ustavnim vrednotama koje radnicima garantiraju pravo na tjedni odmor i koje Hrvatsku definiraju kao socijalnu državu. Država smatra da je potrebno urediti radno vrijeme trgovina na način da se štite naše ustavne vrednote.

“Zato je ova inicijativa za izmjenom Zakona o trgovini ustvari inicijativa za osiguranje slobodne nedjelje i dostojanstvenog radnog vremena ali i svojevrsna platforma za regulaciju društvenih odnosa u širini socijalnih potreba kojom želimo potaknuti ulaganja u kulturu rada koja poštuje činjenicu da postoji ritam rada i ritam odmora. Radnici koji rade nedjeljom osjećaju se premoreno i iscrpljeno i povećava se mogućnost njihvogo oboljenja. Puna socijalna cijena rada nedjeljom vraća se i poslodavcu jer premoreni radnik ne može raditi dobro i precizno. Slobodna nedjelja treba biti slobodna i radnicima i poslodavcima”, rekla je Petir.

Države članice slobodno mogu uređivati radno vrijeme trgovina, stoga su i prakse u različitim državama članicama, različite.

U Austriji su primjerice trgovine zatvorene uz izuzeća koja su dopuštena u turističkim područjima, na kolodvorima, benzinskim postajama.

U Belgiji, Cipru, Francuskoj, Njemačkoj, Malti, Nizozemskoj, Poljskoj, Sloveniji, Grčkoj, Islandu, Mađarskoj i Španjolskoj trgovine su uglavnom zatvorene, uz određena izuzeća vezana uz blagdane, turistička područja, zračne i pomorske luke, cestovna stajališta, prodaju određene vrste robe i dr.

U Njemačkoj je pravo na neradnu nedjelju zajamčeno i Ustavom!

Petir ističe da je Međunarodnim ugovorima koje smo ratificirali poput Europske povelje o socijalnim pravima i Konvencije 106 o tjednom odmoru u trgovini i uredima Međunarodne organizacije rada, propisano je da se tjedni odmor podudara s danom u tjednu koji je kao dan odmora prihvaćen prema tradiciji ili običajima zemlje. To je u našoj zapadnoj civilizaciji nedjelja.

Nedjelja je, uostalom, kao dan tjednog odmora radnika, kao opće pravilo utvrđena Zakonom o radu i to vrijedi za sve poduzetnike u Republici Hrvatskoj.

Nedjelja je dakle neradni dan i to je pravilo, a od tog pravila ovim Zakonom utvrđene su i iznimke koje su propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača.

Nasuprot tvrdnji da će se kroz rad trgovina nedjeljom povećati broj zaposlenih u uslužnom sektoru, dolazi do suprotne pojave. Nespecijalizirane maloprodajne trgovine ne mogu se boriti s rastućom konkurencijom velikih lanaca te su mali trgovci prisiljeni zatvarati svoje trgovine. „Očigledno je da rad trgovina nedjeljom prvenstveno pogoduje velikim trgovačkim lancima, često u stranom vlasništvu, a na štetu malih, domaćih trgovaca u specijaliziranim trgovinama koji su i najugroženija skupina trgovaca“, rekla je Petir.

Podaci Porezne uprave pokazuju da je promet u trgovinama na malo najveći petkom i subotom, u trgovačkim centrima subotom – niti u jednom niti u drugom slučaju to nije nedjeljom. U vrijeme snažnijih epidemioloških mjera, kada su trgovine nedjeljom prema preporuci Stožera civilne zaštite bile zatvorene, pokazalo se je da taj promet od nedjelje nije nestao već se je raspodijelio na druge dane – uglavnom na subotu i ponedjeljak. Iz svega toga je jasno da radno vrijeme trgovina nije čimbenik koji bi mogao utjecati na osobnu potrošnju građana.

Nedjelja je dan za obitelj – upravo to su kao najčešći razlog za uvođenje slobodne nedjelje navodili hrvatski građani koji su sudjelovali u istraživanjima provođenim proteklih nekoliko godina, a koja su pokazala da se 80% hrvatskih građana slaže s uvođenjem neradne nedjelje.

„Zakonom o trgovini ispunjavamo obećanje koje smo dali i koje je postalo sastavni dio Programa rada ove Vlade da ćemo uvesti slobodnu nedjelju i dostojanstveno radno vrijeme za zaposlene u sektoru trgovine“, podsjeća Petir.

Rješenja propisana ovim zakonom predstavljaju kompromis koji je rezultat dugotrajnog i sustavnog dijaloga sa socijalnim partnerima, a iz njih proizlazi da će poslodavci moći birati 16 nedjelja kada će raditi, dok će 70% nedjelja biti neradno.

„Nadamo se da će Zakon o trgovini biti usvojen bez intervencija i novih iznimaka, a na zadovoljstvo svih zaposlenih u trgovini, posebice žena, trgovkinja, kojima u ime našeg Kluba zastupnika čestitam Međunarodni dan žena i izražavam podršku“, zaključila je Marijana Petir.