Petir u Francuskoj na konferenciji o poljoprivredi - Marijana Petir
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir i potpredsjednica Ružica Vukovac sudjeluju na Konferenciji o europskim politikama u službi građana, koja je posvećena Zajedničkoj poljoprivredmoj politici (ZPP), regionalnim fondovima i održivom turizmu u kontekstu europskog Zelenog plana, a održava se u okviru parlamentarne dimenzije predsjedanja Francuske Vijećem Europske Unije u Toursu, (Val de Loire).
Konferenciju je otvorila Laëtitia Saint-Paul, potpredsjednica Narodne skupštine Francuske koja je zahvalila predsjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijani Petir i Luisu Capoulasu Santosu, predsjedniku Odbora za europske poslove portugalskog parlamenta koji su je prilikom posjeta Hrvatskoj i Portugalu potaknuli da adresira teme kojima je posvećena ova Konferencija.
Sudjelujući u raspravi o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici i osiguranju kvalitete hrane za Europljane, Marijana Petir je rekla kako je sigurnost hrane jedan od važnih prioriteta Unije, koji utječe na sve građane i usko je povezan s trgovinskim politikama.
Ona je podsjetila da je prema analizi Europskog revizorskog suda, model koji EU primjenjuje da zajamči sigurnost hrane, izgrađen na dobrim temeljima, no on je toliko preopterećen da Komisija i države članice nemaju kapacitet za njegovu cjelovitu primjenu, pa je Petir rekla da je isti potrebno prilagoditi i fleksibilizirati.
„Ujedno, taj sustav omogućava kod uvoza hrane iz trećih zemalja da se u slučaju određenih ostataka pesticida, odobravaju uvozna odstupanja što ocjenjujem neprihvatljivim i zalažem se za nultu toleranciju.“, rekla je Petir.
Upozorila je da strogi zahtjevi EU-a za europske proizvođače poskupljuju proizvodnju i imaju utjecaj na njihovu konkurentnost. Zato, ističe Petir, trebalo bi proširiti usvajanje standarda koje promiču javni i privatni sustavi kvalitete i certificiranja jer proizvodnja specijaliteta može biti konkurentska prednost za male poljoprivrednike i prerađivače. U tom smislu osvrnula se i na hrvatski Nacionalni sustav kvalitete „Dokazana kvaliteta“ koji je osmišljen kako bi se dodatno označilo poljoprivredne i prehrambene proizvode više kvalitete unutar pojedinih sektora.
„Međutim, troškovi usklađivanja povezani s dobrovoljnim standardima ograničavajući su čimbenik i zato treba uvesti poticajnu politiku, jačati proizvođačke organizacije i prilagoditi podršku u prijelaznom razdoblju“, rekla je Petir
Petir je izvijestila okupljene predstavnike nacionalnih parlamenata da je Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora usvojio Deklaraciju o Alpe-Adria-Dunav regiji slobodnoj od genetski modificiranih organizama vodeći se činjenicom da je Hrvatska zemlja slobodna od GMO-a i da želimo da tako ostane i u budućnosti. „Dodatnu potporu ovoj našoj inicijativi dali bi sustavi kvalitete i adekvatno deklariranje „GMO free“ proizvoda, ali i uspostavljanje jasnih kriterija vezanih uz označavanje »GMO free proizvoda« i jačanje kontrolnih tijela, službenih i referentnih laboratorija za GMO“, istaknula je Marijana Petir.
Pozvala je sve države članice iz područja regije Alpe – Adria –Dunav da se priključe ovoj Inicijativi i ulože potrebni napor kako bi potpora područjima slobodnima od GMO-a bila prihvaćena i podržana s ciljem očuvanja bioraznolikosti te okolišno osjetljivog i ekološkog uzgoja poljoprivrednih proizvoda svojstvenog nasljeđu ovog područja srednje Europe.
Ružica Vukovac je sudjelujući u raspravi o regionalnim fondovima i energetskoj tranziciji istaknula da prijetnje kojima smo u posljednje vrijeme izloženi kao civilizacija predstavljaju ozbiljnu ugrozu za Europu, a pogotovo Europsku Uniju.
Za ostvarivanje ciljeva nulte stope emisije stakleničkih plinova do 2050. godine i smanjivanja energetske ovisnosti, energetski i transportni sektor, ali i sveukupna industrijska proizvodnja morat će, u skladu sa Zelenim planom, pristupiti značajnim prilagodbama.
„Stoga je učinkovito upravljanje i korištenje sredstava iz europskih fondova od presudnog značaja. Osim Europskog fonda za regionalni razvoj, koji koriste sve zemlje članice EU, vrlo je važno da sredstva iz Kohezijskog fonda, koja su na raspolaganju slabije razvijenim članicama EU, budu u funkciji ostvarivanja sveobuhvatne energetske tranzicije EU, a ne samo pojedine zemlje članice.“ – rekla je Vukovac
Kako bi se to ostvarilo potrebna je koordinacija, usklađeno djelovanje i informiranje na razini zemalja članica pod patronatom Europske komisije. Na tom polju EU mora pokazati snagu zajedničkog djelovanja. Kohezijski fond za razdoblje 2021.-2027. podupire ulaganja u području okoliša i transeuropskih mreža u području prometne infrastrukture, te se očekuje da će 37% ukupnih financijskih sredstava Kohezijskog fonda pridonijeti klimatskim ciljevima, koja ako budu pametno usmjerena, mogu u značajnoj mjeri pridonijeti energetskoj tranziciji. Ulaganja u prometnu infrastrukturu moraju biti prvenstveno okrenuta oblicima transporta s najmanjim utjecajem na okoliš i emisijom stakleničkih plinova, a to su željeznički i vodeni transport.
Uz navedeno, financijski instrumenti, potaknuti zajmovima Europske investicijske banke (EIB) i Fondom za pravednu tranziciju mogu značajno ubrzati prijelaz na čistu, zelenu energiju i ostvariti nultu emisije i prije 2050, zaključila je Vukovac.
Da podsjetimo predsjednica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir održala je u srpnju 2021. godine sastanak s potpredsjednicom francuske Nacionalne skupštine Laëtitiom Saint-Paul u Staroj Kapeli u Općini Dubrava, gdje joj je predstavila primjere dobre poljoprivredne prakse: Hrvatsko uzgojno udruženje Salers Croatia i OPG Danijel Horvatić.